Do sada vladajući liberalni demokrati (LDS) aktualnog premijera Antona Ropa koji već priznao poraz i najavio da će stranka djelovati kao čvrsta, ali konstruktivna opozicija, osvojili su 22,78 posto glasova u odnosu na 35 na zadnjim izborima prije 4 godine i imaju 23 mandata u parlamentu. Ropovi dosadašnji koalicijski partneri - Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora malo je popravila svoj rezultat od prije četiri godine i sa 10,16 posto glasova dobiva 10 zastupničkih mjesta, manji koalicijski partner Ropa - demokratska stranka umirovljenika (DESUS) unatoč nekim prognozama nije ispala iz parlamenta i sa 4,02 posto glasova dobiva 4 mandata.
Slovenska pučka stranka (SLS) također je oslabila u odnosu na zadnje izbore i sa 6,83 posto glasova osvaja 7 mandata, a jedan mandat više nego do sada dobivaju nacionalisti Zmage Jelinčiča, Slovenska nacionalna stranka (SNS) koji su osvojili 6,28 posto glasova. Dva mandata dobili su na posebnim izborima manjinskih Talijana i Mađara predstavnici te dvije zajednice.
Janša je nakon objave rezultata oprezno izjavio da - ako dobije mandat za sastav nove vlade - ne isključuje nijednu stranku od mogućnosti da s njom stvori koaliciju, izuzimajući tu naravno liberalne demokrate (LDS) s kojima kako dodaje ne bi mogao ostvariti svoj alternativni program.
Slovenski analitičari navode da Janša nije najnaklonjeniji mogućem koalicijskom povezivanju s Podobnikovom pučkom strankom (SLS) s kojom još uvijek ne bi imao dovoljnu većinu u parlamentu. To je stranka desnog centra koja je sudjelovala u ranijim Drnovšekovim vladama, a i u Ropovoj sve do prije nekoliko mjeseci.
Liberalni komentator Miha Kovač izjavio je da s druge strane eventulanim uključivanjem Jelinčičeve stranke riskira neslogu u vladi s obzirom na poznati Jelinčičev antiklerikalizam zbog čega bi se sukobljavao s Bajukovom demokrščanski orijentiranom strankom. Neki komentatori istog profila navode kako bi Janši preporučili formiranje vlade u kojoj bi bili Pahorovi socijaldemokrati, čime bi stekao stabilno većinu u parlamentu. Pahor je u prvim izjavama nakon objave rezultata skloniji odlasku u opoziciju, a neki misle da bi u slučaju pristanka na koaliciju s Janšom zahtijevao mjesto ministra vanjskih poslova, u sadašnjoj situaciji rezervirano za Dimitrija Rupela.
Isto tako, nejasna je situacija sa strankom umirovljenika koja je do sada sudjelovala u vladama desnog centra, a neki smatraju da bi uz povoljnu ponudu mogla pristati na potporu Janšine vlade desnog centra.
Karakterističan za ovogodišnje izbore uz veliki izborni uspjeh Janše za koji analitičari tvrde da je uglavnom posljedica velike zamorenosti birača "velikim temama" o Europskoj uniji i NATO savezu te iznevjerenim očekivanjima o bržem napretku i većim plaćama, jest i to da je na birališta došlo samo 60,5 posto birača, što je najmanje na svim slobodnim izborima za parlament do sada i mnogo manje od izbora prije četiri godine kad je glasovalo nešto preko 70 posto.
Neki komentatori navode da je trend zanimanja javnosti za demokratski proces sve manji i da je riječ o trendu prisutnom na svim izborima u zadnjih 10 godina. Smanjeni dolazak birača na izbore vjerojatno je barem dijelom i posljedica štrajka slovenskih novinara na izborni dan zbog čega je vladala skoro posvemašnja medijska blokada.
Neuspjeh ljevice, osobito Ropovih liberalnih demokrata može se pripisati, tvrde liberalni komentatori, ne samo udaljavanju stranke od političkog profila stranke sredine koji je imala u vrijeme kad ju je vodio Drnovšek - kako to tumače Janša i Rupel - nego i distanciranjem Drnovšeka od stranke koju je vodio sve do prije dvije godine, zbog čega je Ropov posao pred biračima bio otežan. Tako je Ropovu vladu otvoreno podržao bivši predsjendik Kučan, dok je Drnovšek i simboličkim odlaskom na biralište tek u 17 sati popodne dao do znanja da je možda došlo vrijeme za političke promjene i "time - out" za stranku koja je vodila vladajuće koalicije u zadnjih 12 godina.