U ZAGREBU već više od tjedan dana uporno puše hladan vjetar koji mnogima, barem u ovom dijelu Hrvatske, djeluje neobično za ovo doba godine.
Stanovnici priobalja navikli su na buru u ožujku, a u dijelovima Panonske nizine na slične hladne, istočne vjetrove.
Europa se ovih dana nalazi u obrascu u kojem se putanja jakih, dubokih sjevernoatlanskih ciklona nalazi nad krajnjim sjeverom Europe, dok nad središnjom Europom prevladava područje povišenog, a nad Sredozemljem sniženog tlaka zraka.
Kristian Horvath, meteorolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, kaže da su u takvoj sinoptičkoj situaciji u zadnjih tjedan dana u Sredozemlju nastale dvije nove ciklone.
"Prva je ciklona Deborah koja je uzrokovala maksimalne udare hladnog sjevernog vjetra kakvi se u prosjeku u Zagrebu javljaju jednom u 100 godina. Druga je gotovo stacionarna ciklona koja je zadnjih dana uzrokovala dugotrajan sjeverni vjetar u Zagrebu te višednevnu orkansku buru duž Jadrana s orkanskim udarima. Obje ciklone nastale su u Sredozemlju zbog prodora hladnog zraka sa sjevera koji su uzrokovale duboke ciklone na krajnjem sjeveru Europe tzv. ciklone majke", kaže naš sugovornik pa dodaje:
"U ovakvoj sinoptičkoj situaciji do stvaranja ciklona uobičajeno dolazi s južne strane Alpa, u Genovskom zaljevu, zbog čega imaju uobičajen naziv - genovska ciklona. U kasnijoj fazi životnog ciklusa te ciklone najčešće prelaze u Jadran i odmiču dalje na istok. Stvaranjem genovskih ciklona u Sredozemlju dolazi i do velikih razlika između visokog tlaka u središnjoj Europi i niskog tlaka u Sredozemlju i Jadranu."
Pojednostavljeno rečeno, zrak se kreće iz područja višeg tlaka prema području nižeg, a što je ta razlika veća, to je i vjetar jači i neugodniji. Takav raspored stvara koridor kojim hladan zrak sa sjeveroistoka prodire prema srednjoj Europi i Balkanu (karta dolje).
Ovaj scenarij dodatno pojačava jedan od ključnih elemenata u atmosferi, tzv. visinska mlazna struja. Riječ je o snažnom pojasu vjetrova visoko iznad nas koji inače teče relativno ravno od zapada prema istoku i usmjerava vremenske sustave.
No ponekad se mlazna struja počne snažno savijati, odnosno meandrirati. U takvim situacijama hladan zrak s Arktika može se spustiti daleko na jug, dok se topli zrak negdje drugdje istovremeno podiže prema sjeveru (video dolje).
Dobra ilustracija za ovakvo krivudanje su rijeke. Kada se kreću brže niz strmija područja, uglavnom teku ravno, no kada dođu u ravnice i teku sporije, često krivudaju i stvaraju meandre. U toj ilustraciji strmina se može poistovjetiti s horizontalnim razlikama u temperaturama između umjerenih geografskih širina i polarnog područja, što je glavni razlog nastanka mlazne struje.
Kada se takav val u mlaznoj struji "zaglavi" na jednom mjestu, nastaje pojava koju meteorolozi nazivaju blokadom. To znači da se anticiklona zadrži nad nekim područjem dulje nego što je uobičajeno. Posljedica je dugotrajno zadržavanje istog tipa vremena, bilo da je riječ o hladnoći, vrućini, vjetru ili oborinama.
Horvath kaže da je u slučaju ciklone koja ovih dana uzrokuje vjetar u Zagrebu, ali i dugotrajnu buru na Jadranu njezina osobitost stacionarnost, odnosno sporo odmicanje na istok.
"Takva situacija prvenstveno je uzrokovana odvajanjem jednog dijela visinskog vrtloga od glavnog toka mlazne struje. Odvojeni vrtlog na visini često ostaje stacionaran i slabo povezan s dominantnim strujanjima u visini. Pritom dolazi i do homogenizacije visinskog vrloga i prizemne ciklone. Takva povezanost razlog je sporog pomicanja ciklone prema istoku zbog kojeg se i u Zagrebu i na Jadranu stječe dojam da se vrijeme danima ne mijenja bitno", dodaje naš meteorolog.
Dio objašnjenja može se potražiti na većim visinama, u stratosferi, sloju atmosfere koji se nalazi desetak i više kilometara iznad nas. Naime, tijekom zime i ranog proljeća može doći do naglog zagrijavanja stratosfere, pri čemu dolazi do poremećaja tzv. polarnog vrtloga.
Polarni vrtlog je velika kružna struja vrlo hladnog zraka koja se zimi formira visoko iznad Arktika. Dok je snažan, djeluje poput svojevrsnog "zida" koji zadržava hladan zrak na sjeveru. Taj zid na nižim visinama prati i mlazna struja, koja tada teče relativno ravno i brzo sa zapada na istok te dodatno sprječava prodore hladnog zraka prema jugu.
No kada se polarni vrtlog poremeti i oslabi, slabi i taj zaštitni pojas. Mlazna struja tada počinje više vijugati te se otvaraju pukotine kroz koje se hladan zrak može spustiti sve do juga Sredozemlja, uključujući i naše krajeve.
Klimatske promjene mogu utjecati na ovakve obrasce. Naime, Arktik se zagrijava tri do četiri puta brže od ostatka planeta ponajviše zbog tzv. albedo efekta, odnosno sposobnosti površine da odbija Sunčevu svjetlost.
Bijeli led i snijeg odbijaju velik dio Sunčeve energije natrag u svemir. No, kako se otapaju zbog globalnog zatopljenja, otkriva se sve veća tamna površina oceana ili kopna koja upija više topline. To dodatno zagrijava arktička područja i ubrzava daljnje topljenje, pa nastaje začarani krug.
Kako se Arktik zagrijava brže nego niže geografske širine, smanjuje se temperaturna razlika između sjevera i juga. A, budući da upravo ta temperaturna razlika pokreće zonalni zapadni vjetar u umjerenim širinama i mlaznu struju, njezino slabljenje može dovesti do sporijeg i valovitijeg strujanja zraka. U takvom scenariju vremenski sustavi mogu se sporije kretati, a blokade mogu trajati dulje, što znači i dugotrajnije hladne ili tople epizode.
S druge strane, postoji prilično jasno slaganje znanstvenika da se putanje ciklona pomiču sve više prema sjeveru, što znači da će se broj ciklona koje utječu na vrijeme u našim krajevima smanjiti.
Znanstvenici još raspravljaju koliko su ti učinci već izraženi i koliko će utjecati na vrijeme u Europi i Hrvatskoj u budućnosti, no sve je više pokazatelja da se ekstremi ne moraju nužno pojavljivati češće, ali mogu trajati dulje i biti izraženiji.
Upravo takva kombinacija uvjeta može objasniti zašto se u Zagrebu ovih dana zadržava uporan, hladan vjetar koji više podsjeća na zimu nego na proljeće.
Horvath kaže da u ovom trenutku postoje naznake da će se ovako dinamična situacija u atmosferi s velikim promjenama vremena zadržati još neko vrijeme u prvoj polovici travnja.
"Nakon izrazite hladnoće ovaj tjedan idući tjedan čeka nas za ovo doba godine nekoliko toplih dana. Valja dodati i da su prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) bile pravovremene, pouzdane i točne. Upozorenja DHMZ-a su neizmjerno važna da se sklonimo na sigurno, da poduzmemo neke zaštitne aktivnosti i smanjimo našu izloženost takvim ekstremnim pojavama, koje imaju velik utjecaj i na gospodarstvo. Za detaljnije prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave i u idućim danima najbolje je nastaviti pratiti objave i produkte naše nacionalne hidrometeorološke službe", poručuje naš meteorolog.