HRVATSKA je zemlja koja je u svijetu primarno poznata po jednoj gospodarskoj grani, turizmu. Nedvojbeno je kako turizam uvelike podiže standard građana, puni lokalne i državni proračun, smanjuje nezaposlenost i općenito podiže ekonomiju države. S druge strane o industriji se malo priča, izvoz proizvoda (turizam se broji pod izvoz usluga) je slab, dodana vrijednost industrijske proizvodnje je niska i općenito govoreći nitko na Hrvatsku ne gleda kao na industrijsku državu.
Za turizam se smatra da je generator gospodarskog rasta, dok mnogi smatraju da industrija u Hrvatskoj jedva da postoji. Praćenje turističkih pokazatelja je postalo jedna vrsta nacionalne opsesije, dok se industrija rijetko spominje. Razne ekonomske politike, kao što je broj godišnje izdanih dozvola za strane radnike, također se primarno promatraju kroz prizmu turizma.
Je li racionalna ta fokusiranost na turizam, a zanemarivanje proizvodne industrije? Ako zapošljava daleko više radnika, ako su općenito prihodi građana i države od te djelatnosti daleko veći nego od proizvodne industrije i ako omogućuje bolje plaće, onda postoje dobri razlozi za fokus na turizam. Ali to možda nije istina, u smislu da proizvodna industrija čini podjednak ili čak veći dio hrvatskog gospodarstva.
U Hrvatskoj je oko 460 tisuća industrijskih radnika
Jedan od važnijih aspekata veličine i važnosti bilo koje grane u gospodarstvu je broj zaposlenih. Po tom pitanju postoje i određeni metodološki problemi oko toga koja se radna mjesta broje pod poslove turizma kao industrije, a koja kao poslovi prerađivačke industrije.
Svjetska banka pod pojmom "Zaposlenost u industriji (% od ukupne zaposlenosti)" broji rudarstvo, proizvodnju, građevinarstvo i komunalije (el. energija, plin, vodoopskrba). Tako gledano, 29 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj radi u "industriji", kako termin definira Svjetska banka.
To je više od prosjeka EU (25 posto), pa čak Njemačke (28 posto) i Kine (28 posto). Druge države srednje i istočne EU imaju malo više zaposlenih u "industriji"; Slovenija i Rumunjska 30 posto, Mađarska, Poljska i Bugarska 31 posto, a Slovačka i Češka 37 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je malo veći od 1.6 milijuna (točan broj zavisi od mjeseca do mjeseca). Služeći se definicijom Svjetske banke i njihovim postotkom, to bi značilo da oko 460 tisuća ljudi u Hrvatskoj radi u široj industriji.
Broj radnika u prerađivačkoj industriji raste, ali je još uvijek manji nego prije 2008.
Ali vodoopskrba, električna energija, rudarstvo i slične djelatnosti vjerojatno nisu ono što većina ljudi pomisli kada čuje riječ "industrija". U neformalnom govoru se uglavnom misli na prerađivačku industriju (eng. manufacturing).
Oko broja zaposlenih u tom sektoru možemo biti poprilično sigurni, jer ga DZS izdvaja kao posebnu kategoriju. Prema podacima za 2022., u sektoru "Prerađivačka industrija" je u Hrvatskoj radilo 233.503 ljudi.
To je još jedan dokaz oporavka prerađivačke industrije u Hrvatskoj zadnjih godina. Godine 2015. je u kategoriji "Prerađivačka industrija" bilo zaposleno 210.072 osobe. Rast od 11 posto u sedam godina nije nešto spektakularno, ali nije ni zanemariv s obzirom na pandemiju 2020. i 2021. Ipak, još nije dosegnuta brojka od 250 tisuća zaposlenih, koliko je u prerađivačkoj industriji radilo prije 2008. i krize koju je Hrvatska sama sebi produžila do 2015.
Teško je odrediti koliko je zaposlenih u turizmu
Broj zaposlenih u turizmu je dosta teže odrediti. Državni zavod za statistiku ne vodi jasnu kategoriju kao što je "Prerađivačka industrija" zbog toga što turizam uključuje jako puno različitih zanimanja koja je teško staviti u istu kategoriju.
"Najčišća" turistička kategorija je "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", koja je 2022. brojila 86.486 zaposlenih. Godine 2015. je pod tu kategoriju spadalo 60.870 radnika, a rast od čak 42 posto je zasigurno rezultat razvoja turizma.
Za razliku od prerađivačke industrije, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane nisu jedini poslovi koje spadaju pod okrilje turističkog sektora.
Prema procjeni Europske statističke agencije Eurostat, 13.3 posto radnika u Hrvatskoj je zaposleno u "turističkim industrijama". U to spadaju zaposleni u hotelima i sličnim turističkim objektima, zaposleni u restoranima, taksisti, zaposleni u najmu vozila, u turističkim agencijama, konobari, zaposleni u svim vrstama prijevoza i slično.To je četvrti najveći postotak među članicama EU, nakon Grčke (27.8 posto), Cipra (20 posto) i Malte (14.6 posto).
Time se može bolje procijeniti broj zaposlenih u turizmu Hrvatske, ali treba uzeti u obzir da Eurostat iz ukupnog broja zaposlenih eliminira zaposlene u poljoprivredi, zaposlene u javnom sektoru, zaposlene u neprofitnom sektoru i zaposlene u financijskom sektoru. Eliminirajući sve navedene kategorije, dolazi se do broja od 1.11 milijuna zaposlenih i broja zaposlenih u djelatnostima povezanima s turizmom od oko 150 tisuća.
Turizam povećava zaposlenost i drugim djelatnostima
Sudeći po mjesečnim trendovima zapošljavanja, nekoliko tisuća dodatnih radnika se zaposli pred i za vrijeme sezone u sektorima "Trgovina na veliko i na malo", "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti", tisuća više u "Prijevoz i skladištenje" te po otprilike tisuću dodatnih zaposlenika u "Umjetnost, zabava i rekreacija" i "Ostale uslužne djelatnosti".
Prilično je sigurno da sezonski rast zapošljavanja u navedenim djelatnostima uglavnom izvire iz turizma, iako je teško odrediti za koliki dio porasta zaposlenosti u tim granama je odgovoran opći rast gospodarstva, a za što turizam.
Ako optimistično pretpostavimo da u ostalim dijelovima gospodarstva koji nisu vezani za turizam 20-30 tisuća radnih mjesta ovisi o turizmu, zbog općeg rasta potražnje i drugih multiplikativnih efekata turizma na ostatak gospodarstva, i pridodamo im taj broj ukupnom broju zaposlenih u djelatnostima povezanima s turizmom, još uvijek se ne dostiže broj od 200 tisuća zaposlenih.
Razlog zbog kojeg je multiplikativni efekt turizma na ostatak gospodarstva toliko nizak je činjenica da više od 60 posto ukupnih noćenja tijekom godine se ostvari u samo tri ljetna mjeseca. Zbog toga je multiplikator BDP-a turizma jako nizak, a prema Indeksu razvoja putovanja i turizma koji je razvio Svjetski ekonomski forum, Hrvatska je po veličini multiplikatora BDP-a od turizma tek 100. država na svijetu.
Više je zaposlenih u prerađivačkoj industriji nego u turizmu
Jasno je da u prerađivačkoj industriji Hrvatske radi otprilike 230 tisuća ljudi (zavisno o mjesecu), direktno. U industrijama povezanima s turizmom radi tek 150 tisuća ljudi. Razlika od 80 tisuća nezaposlenih u korist prerađivačke industrije ne može se nadoknaditi ni ako poslove koji postoje zbog multiplikativnog efekta turizma na ostatak gospodarstva (u građevinarstvu, poljoprivredi, trgovini itd.) pribrojimo turizmu.
Kada bismo uspoređivali multiplikativni efekt prerađivačke industrije i pridodali joj radna mjesta koja u drugim ekonomskim granama postoje zbog njenog postojanja, i multiplikativni efekt turizma kojem bi se ukupnom broju poslova u turističkim industrijama dodala radna mjesta koja ne bi postojala bez turizma, razlika bi se samo povećala u korist prerađivačke industrije.
Prihodi od prerađivačke industrije su daleko veći nego prihodi od turizma
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 2022. su prihodi Hrvatske od stranih turista iznosili 13.1 milijardu eura, tj. oko 100 milijardi kuna. To su rekordni rezultati, za 24 posto više nego 2019. To se odnosi na ukupnu potrošnju inozemnih turista u Hrvatskoj te godine, pa se može govoriti o prihodima industrija povezanih s turizmom i dijelu industrija koje nisu vezane za turizam, ali zbog povećane potrošnje imaju koristi od njega.
Iste godine su ukupni prihodi kompanija iz prerađivačke industrije iznosili 260 milijardi kuna (34 milijarde eura), prema podacima Fine. Daleko više nego prihodi svih sektora u državi od stranih turista. Gledajući prihode, jasno je da prerađivačka industrija (bez rudarstva, građevinarstva, el. energije itd.) daleko više znači da gospodarstvo Hrvatske.
Čak i ako se eliminira utjecaj domaćeg tržišta na prerađivačku industriju, turizam zaostaje. Izvoz proizvoda je 2022. iznosio 182 milijarde kuna.
Interesantan je podatak Svjetske banke da je ukupna dodatna vrijednost prerađivačke industrije u Hrvatskoj 2022. iznosila 7.87 milijardi dolara, ali to se ne može uspoređivati s prihodima od turizma jer se radi o vrijednosti koja se dobije kada se od proizvedenog (output) oduzme uloženo (input). Prihodi od turizma ne govore ništa o troškovima i ulaganjima.
Turizam ne treba biti okosnica razvoja, ali ga ne treba ni zanemariti
Poprilično je teško nakon navedenih podataka o broju zaposlenih i ostvarenim prihodima tvrditi kako je turizam važniji za Hrvatsku od industrije, čak i kada se zanemare rudarstvo, građevinarstvo, opskrbu el. energijom i slično.
Realno, turizam u Hrvatskoj nije jako razvijen u odnosu na bogatije države Europe. Ali svejedno je jako važan zbog same činjenice da ostali dijelovi gospodarstva još više zaostaju za bogatim državama. Austrija primjerice ima veće godišnje prihode od inozemnih turista od Hrvatske, a iako se i u njoj definitivno radi o važnoj grani gospodarstva, snažna industrija je čini manje ovisnom o njemu.
Podaci na razini regija EU (NUTS2 klasifikacija) jasno pokazuju kako su industrijske regije uglavnom razvijenije i bogatije od turističkih, imaju veći udio visokoobrazovanog stanovništva i veće plaće.
To ne znači da Hrvatska, ili bilo koja druga država, treba zanemariti turizam. Suprotno popularnom uvjerenju, radi se o dosta stabilnoj ekonomskoj djelatnosti, a broj turista će u budućnosti rasti. Bilo bi glupo odbaciti komparativnu prednost koju Hrvatska ima po pitanju turizma.
I bogate države imaju razvijen turistički sektor, ali okosnica gospodarstva je u pravilu prerađivačka industrija. Dakako, i među tipovima industrija postoje velike razlike, pa tako bogate zemlje okupljaju visokotehnološke industrije, s jako obrazovanom radnom snagom i velikom dodanom vrijednosti.
Hrvatska treba nastaviti razvijati turizam, ali i prihvatiti stvarnost da prerađivačka industrija puno više znači za njen sadašnji i budući ekonomski razvoj. Ne bilo kakva i ne po bilo kojoj cijeni, ali je visokotehnološka prerađivačka industrija okosnica razvoja bogatih država.