Foto: 123rf
VIRUSNI hepatitis je jedna od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, a brojem žrtava se izjednačio s AIDS-om ili tuberkulozom, pokazuje istraživanje britanskog medicinskog magazina Lancet.
Svjetska zdravstvena organizacija donijela je strategiju za borbu protiv hepatitisa, a znanstvenici diljem svijeta zahtijevaju da se plan djelovanja počne provoditi odmah.
Do sada je otkriveno više različitih virusa hepatitisa ( A, B, C, D, E, F, G..), od kojih se neki šire kontaktom s inficiranim tjelesnim tekućinama, dok drugi prijete iz zaražene hrane i vode. Najpogubniji su hepatitis B i C, koji mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja jetre i dovesti do teških komplikacija poput ciroze ili karcinoma jetre.
Dok broj umrlih od bolesti poput tuberkuloze ili malarije pada, otkriveno je da je broj smrti od hepatitisa u posljednja dva desetljeća porastao za 60%. Problem je najprisutniji u Istočnoj Aziji, ali za razliku od mnogih drugih bolesti, smrtonosne posljedice virusnog hepatitisa osjećaju i stanovnici srednje razvijenih država.
Dr. Graham Cooke s londonskog sveučilišta Imperial College ove spoznaje opisuje kao iznenađujuće.
"Iako postoje efikasni tretmani i cjepiva za virusni hepatitis, vrlo se malo novca ulaže u to da ih se stavi na raspolaganje oboljelima, posebno u usporedbi s malarijom, AIDS-om ili tuberkulozom", objašnjava dr. Cooke. "Imamo sredstva za borbu protiv ove bolesti - cjepiva za hepatitis A i B, te nove terapije za hepatitis C. Ali cijena tih lijekova je naprosto previsoka za većinu država", dodaje.
Prema planu Svjetske zdravstvene organizacije za borbu protiv hepatitisa, predstavljenom u svibnju 2016. godine, broj novih slučajeva zaraze hepatitisom B i C trebao bi biti smanjen za 30% do 2020. godine, uz 10% manje umrlih.
Predlaže se širenje programa cijepljenja, fokusiranje na prevenciju prijenosa hepatitisa B s majki na djecu, te omogućavanje lakšeg pristupa terapijama za hepatitis B i C svim oboljelima.