META javno tvrdi da joj ulaganja u umjetnu inteligenciju donose golem poslovni uspjeh, ali američkoj Poreznoj upravi svoja AI podatkovna središta predstavlja kao eksperimentalne projekte koji možda neće uspjeti. Takav porezni tretman omogućio joj je da posljednjih godina ostvari milijarde dolara poreznih olakšica, piše The New York Times.

Kompanija za porezne potrebe svoja velika podatkovna središta klasificira kao "pilot-modele". Time koristi poreznu olakšicu uvedenu još 1980-ih kako bi se kompanije potaknule na rizična ulaganja u istraživanje i razvoj, odnosno projekte čiji ishod nije unaprijed poznat.

AI centri kao eksperimentalni projekti

Meta tvrdi da u takve eksperimentalne troškove ulaze i skupi računalni čipovi koje kupuje od kompanija poput Nvidije. Ti su čipovi, međutim, već provjerena i komercijalno dostupna tehnologija, dok Meta eksperimentira ponajprije s rasporedom poslužitelja i načinom povezivanja velikog broja čipova za treniranje AI modela.

Takav pristup izazvao je dvojbe i unutar Metina financijskog odjela. Kompanija se prije primjene strategije savjetovala s više odvjetničkih ureda, a dio stručnjaka upozorio je da je IRS već osporavao pokušaje kompanija da poreznu olakšicu koriste za provjerenu i komercijalno dostupnu opremu.

Jedan od poreznih stručnjaka koje je citirao NYT ocijenio je Metino tumačenje propisa kao vrlo agresivno. Problem je u tome što kompanija poreznu olakšicu ne koristi samo za plaće istraživača i inženjera, što je uobičajena praksa, nego i za goleme količine opreme potrebne za izgradnju AI infrastrukture.

Gotovo četiri milijarde dolara manje poreza u jednoj godini

Meta je tu strategiju počela primjenjivati prije dvije godine, a njezine porezne koristi od tada su snažno porasle. Olakšica za istraživanje smanjila joj je porez za oko dvije milijarde dolara 2024., a 2025. za 3,9 milijardi dolara. Godinu ranije, prije početka nove strategije, porezna korist iznosila je oko 700 milijuna dolara.

Prema analizi NYT-a, Meta je sada najveći korisnik te porezne olakšice među kompanijama čijim se dionicama javno trguje. Istodobno je u vlastitim financijskim izvještajima upozorila ulagače da bi dio tih poreznih koristi mogao biti osporen.

Iznos koji je Meta izdvojila za moguće buduće porezne obveze porastao je u dvije godine s 12,9 na 18,74 milijarde dolara. Kao jedan od glavnih razloga kompanija navodi "neizvjesnosti povezane s našim poreznim olakšicama za istraživanje".

Zuckerberg investitorima govori drukčije

Kontrast je posebno izražen zbog načina na koji izvršni direktor Mark Zuckerberg opisuje AI ulaganja pred investitorima. On tvrdi da ulaganja u umjetnu inteligenciju ubrzavaju praktički svaki važan dio Metina poslovanja i da dosadašnji rezultati potvrđuju opravdanost velikih ulaganja.

Vrijednost kompanije približila se dvama bilijunima dolara, među ostalim i zbog očekivanja da će AI dodatno poboljšati Instagram, WhatsApp i Facebook. Meta je istodobno u posljednjih pet godina, prema vlastitim podacima, u istraživanje i razvoj uložila oko 200 milijardi dolara, od čega 57 milijardi samo prošle godine.

Glasnogovornik kompanije Andy Stone poručio je da Meta koristi porezne poticaje koje je Kongres upravo i uveo kako bi potaknuo velika domaća ulaganja u istraživanje i nove tehnologije.

Kompanija, međutim, nije odgovorila na pitanja NYT-a o tome što konkretno njezina AI podatkovna središta čini eksperimentalnima niti zašto bi deseci milijardi dolara vrijedni čipovi i druga računalna oprema trebali biti obuhvaćeni tom olakšicom.

IRS već vodi velike sporove s Metom

Ovo nije prvi put da Meta široko tumači istu poreznu olakšicu. IRS već osporava potez iz 2013. godine, kada je kompanija kao trošak istraživanja prikazala 4,1 milijardu dolara vrijedne dioničke opcije koje je iskoristio Zuckerberg, uz obrazloženje da je sudjelovao u razvoju proizvoda poput Facebookova News Feeda.

Porezna uprava sada pokušava vratiti 355 milijuna dolara porezne uštede ostvarene tim potezom. Meta je uključena i u zaseban veliki spor u kojem IRS traži gotovo 16 milijardi dolara poreza i kazni zbog dobiti za koju tvrdi da je kompanija prebacila iz SAD-a na Kajmanske otoke.

Porezna olakšica za istraživanje danas je druga najskuplja savezna porezna olakšica za kompanije u SAD-u. Kongresni odbor za oporezivanje procijenio je da je državu 2025. stajala 32,1 milijardu dolara, a na Metu se odnosilo više od desetine tog iznosa.