Cijene energenata za kućanstva u Europi, koje su naglo skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u međuvremenu su se stabilizirale, no i dalje su osjetno više od pretkriznih razina.
Troškovi energije najteže pogađaju kućanstva s nižim primanjima, a prema podacima Eurostata, prosječno kućanstvo u EU na struju, plin i druga goriva troši 4.6% svog budžeta, piše Euronews.
Prema Indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), podaci za početak 2026. godine pokazuju goleme razlike u cijenama diljem kontinenta. Analiza otkriva koji europski gradovi imaju najskuplju, a koji najjeftiniju struju i plin.
Početkom siječnja 2026. cijene struje za kućanstva kretale su se od samo 8.8 eurocenti po kilovatsatu (c€/kWh) u Kijevu do čak 38.5 c€/kWh u Bernu. Prosjek Europske unije iznosio je 25.8 c€/kWh.
Među najskupljim gradovima za struju, uz Bern, bili su Berlin (38.4), Bruxelles (36.5), Dublin (36.5), London (36.4) i Prag (36.4). S druge strane, uz Kijev, najjeftiniju struju plaćaju stanovnici Budimpešte (9.6), Podgorice (11.1) i Beograda (11.6).
Cijene električne energije u pravilu su niže u glavnim gradovima srednje i istočne Europe, s iznimkom Praga, dok su u prijestolnicama pet najvećih europskih gospodarstava redovito iznad prosjeka EU.
Stručnjaci koji izrađuju HEPI ističu kako na razlike u cijenama utječu brojni faktori specifični za svako tržište. Ključnu ulogu imaju energetski miksevi pojedinih zemalja, odnosno oslanjaju li se više na prirodni plin ili obnovljive izvore, kao i nabavne strategije dobavljača i unakrsno subvencioniranje. Značajan utjecaj imaju i porezi te troškovi distribucije, što se jasno vidi na primjeru Berlina.
No, slika se drastično mijenja kada se cijene stave u odnos sa standardom kupovne moći (SKM). Ta umjetna novčana jedinica uklanja razlike u razinama cijena među državama i omogućuje pravedniju usporedbu stvarnog opterećenja za kućanstva. Prema tom mjerilu, cijene struje kreću se od 10.9 u Oslu do 49 u Bukureštu.
Tako Bern, nominalno najskuplji, pada na 22. mjesto po stvarnom opterećenju. Slično, Luxembourg pada sa 17. na 26. mjesto. Istovremeno, Bukurešt s 11. mjesta u eurima skače na prvo mjesto po SKM-u, a Riga s 14. na peto. To pokazuje da, unatoč nižim nominalnim cijenama, struja predstavlja znatno veći teret za kućanstva u mnogim istočnoeuropskim gradovima. Zapadni i sjevernoeuropski gradovi, iako nominalno skupi, postaju relativno pristupačniji.
Kod cijena prirodnog plina u siječnju ove godine razlike su još izraženije. Raspon se kreće od 1.6 c€/kWh u Kijevu do nevjerojatnih 35 c€/kWh u Stockholmu. Unutar EU, cijena u švedskoj prijestolnici bila je više od 13 puta viša nego u Budimpešti, gdje je plin stajao 2.6 c€/kWh.
Amsterdam je drugi najskuplji sa 17.4 c€/kWh, što znači da je plin u Stockholmu dvostruko skuplji čak i od drugog grada na listi. Izvješće HEPI-ja to objašnjava specifičnom strukturom švedskog tržišta plina.
U cijeloj zemlji postoji tek oko 77.000 kućanstava koja koriste plin, od čega je oko 50.000 priključeno na izoliranu plinsku mrežu u Stockholmu.
Među skupljim gradovima su i Bern (15.8), Lisabon (13.8), Rim (13.6) i Pariz (12.8), s cijenama iznad prosjeka EU od 10.6 c€/kWh.
Usklađivanje cijena plina sa standardom kupovne moći pokazuje da Stockholm ostaje najskuplji grad. Raspon se kreće od 3.6 u Budimpešti do 28.5 u Stockholmu.
Poredak se i ovdje značajno mijenja za mnoge gradove. Bern pada s trećeg na šesto mjesto, Luxembourg s 13. na 24., a Berlin s 11. na 18. mjesto. S druge strane, Sofija se s 15. mjesta penje na peto, Vilnius sa 17. na 11., a Bukurešt s 23. na 17. mjesto.
Prilagodba za SKM i ovdje otkriva pravo opterećenje: gradovi s nominalno nižim cijenama plina često se penju na ljestvici najskupljih kada se u obzir uzmu primanja, dok skuplji zapadni i sjeverni gradovi postaju relativno pristupačniji. Budimpešta i Stockholm značajne su iznimke od ovog pravila.