PANDEMIJA traje mjesecima, a jedno pitanje postavlja se čitavo vrijeme - kako se ljudi zaraze koronavirusom?
Znanstvenici tvrde kako se nije uobičajeno zaraziti koronavirusom putem kontaminirane površine, a brzi susreti na otvorenom vjerojatno neće proširiti koronavirus.
Glavni načini zaraze su bliske interakcije tijekom duljeg perioda. Gužve, loše prozračeni prostori i mjesta gdje ljudi glasno razgovaraju ili pjevaju - povećavaju rizik.
Lockdown spriječio milijune zaraza i smrtnih slučajeva
Ove činjenice pomažu tvrtkama i vlastima diljem svijeta da osmisle strategiju kako bi zaštitile javno zdravlje, a da ne naštete ekonomiji. U strategiju su uključene taktike poput postavljanja barijera od pleksiglasa, korištenje maski u trgovinama i drugim javnim prostorima, primjena kvalitetnih ventilacijskih sustava i držanje prozora otvorenih kad god je to moguće.
Dvije velike studije dokazale su kako je strogi lockdown spriječio milijune zaraza i smrtnih slučajeva širom svijeta.
Važan faktor u prenošenju virusa je svijest o opasnostima naizgled benignih aktivnosti - govor i disanje mogu lako proširiti čestice i potencijalno zaraziti ljude u blizini, piše WSJ.
Zdravstvene agencije kažu kako je kapljična zaraza glavni način prijenosa koronavirusa, a te kapljice mogu prenijeti virus s jedne osobe na drugu ako slete na oči, nos ili usta. Međutim, relativno brzo i lako padnu na zemlju ili druge površine.
Neki znanstvenici tvrde da se koronavirus može prenijeti i aerosolom koji se može izravno udisati i lebdi u zraku duže od spomenutih kapljica.
Još jedan od faktora je produljena izloženost samom virusu. To se općenito definira kao 15 ili više minuta nezaštićenog kontakta s osobom udaljenom 6 stopa (oko 182 centimetra). Međutim, tu se radi tek o pravilu - transfer bi se mogao ostvariti u puno kraćem vremenu, rekao je John Brooks, glavni dužnosnik za odgovor na covid-19 američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Opasnost superširitelja
Crkveni zbor u američkoj saveznoj državi Washington održao je probu 10. ožujka, a nakon nje je 87 posto članova zbora bilo zaraženo, izjavila je Lea Hamner, lokalna epidemiologinja i vodeća autorica studije koja upozorava na opasnost događaja sa superširiteljima u kojima jedna ili mali broj osoba zarazi mnoge druge.
Naime, 53 polaznika od njih 61 bilo je zaraženo, a dvoje je umrlo. Proba je trajala dva sata, bili su u skučenom prostoru, a mnogi su bili stariji i stoga podložniji zarazi.
Hamner je rekla kako to nisu jedini faktori koji su utjecali na zarazu. Ljudi pri pjevanju izbacuju čestice koje nose zarazu, a pjevači također duboko dišu i povećavaju mogućnost da će udahnuti opasne čestice.
Slična dinamika prijenosa jasna je i na drugim mjestima i događajima gdje se intenzivnije diše i glasnije govori - radi se o teretanama, kazalištima, konferencijskim dvoranama, vjenčanjima i rođendanima.
Stručnjaci kažu kako je generalno sigurnije biti vani jer se virusne čestice brže razrjeđuju, ali opasnost vreba i na otvorenom kada su ljudi u bliskom i dugotrajnom kontaktu.
Još uvijek nije poznato koliko je virusa potrebno da se netko zarazi, ali nedavna istraživanja malo razjašnjavaju situaciju.
U jednoj maloj studiji objavljenoj u časopisu Nature, istraživači nisu uspjeli uzgojiti živi koronavirus ako pacijent u grlu ili u mililitru sputuma (ispljuvka) ima manje od milijun primjeraka virusne RNA.
Nova pravila
Kako pandemija jača, politike se mijenjaju. Standardni postupak za osobe koje na testu dobiju pozitivan rezultat je kućna karantena. Neki gradovi pružaju besplatne privremene smještajne i socijalne usluge u kojima zaraženi ljudi mogu boraviti dobrovoljno kako virus ne bi prenijeli svojim članovima obitelji.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pozvao je građane da nose maske i drže se podalje od drugih.
"Što bliže komunicirate s drugima, što interakcija dulje traje, postoji veći rizik od širenja koronavirusa", rekao je Jay Butler iz CDC-a i dodao kako će, ako broj slučajeva koronavirusa i dalje bude dramatično rastao, biti potrebno provesti opsežnije napore - slične onima provedenima u ožujku.
Što se tiče radnih mjesta, smjernice CDC-a također uključuju nošenje maski, ograničavanje korištenja javnog prijevoza i dizala, zabranu fizičkog kontakta itd.
Ipak, u smjernicama CDC-a ne stoji ništa o distribuciji aerosola ili sitnih čestica u sobi, a to brine Lisu Brosseau, znanstvenicu sa Sveučilišta u Minnesoti.
"Prijenos aerosola je zastrašujuća stvar. To izlaganje je teško kontrolirati jer je nevidljivo. Potrebni su dodatni protokoli za prekid širenja - fizička distanca na radnim mjestima, dostupnost N95 maski i ostale zaštitne opreme", rekla je Brosseau za WSJ.
Ipak, neki znanstvenici kažu da prijenos aerosolom, iako se događa, ne objašnjava većinu infekcija.
"Da se koronavirus prenosi poput ospica ili tuberkuloze, mislim da bi zaraženih bilo puno više", rekao je dr. Brooks iz CDC-a.