Kakve će tajne otkriti DNA nađen kraj računala starog 2000 godina?

FOTO: YouTube

NAKON što je nedavno na drevnom brodu, koji je prije više od 2000 godina potonuo kraj grčkog otoka Antikitere, pronađen rijetko očuvan kostur, znanstvenici su se spremili pokrenuti proces analize njegove DNA jer bi ona mogla razotkriti brojne zanimljive tajne slavnog brodoloma.

Kostur bi primjerice mogao pripadati nekom od članova posade ili robu, mogao bi pripadati nekom čovjeku iz Grčke, iz Rima ili pak s Bliskog istoka, no postoji čak i mogućnost da su to ostaci drevnog astronoma koji je njime putovao.

Naime, olupina je u fokusu svjetskih arheologa i drugih stručnjaka ponajviše zahvaljujući činjenici da je na njoj pronađen mehanizam koji je mogao godinama i stoljećima unaprijed predviđati astronomske pojave poput pomrčina Sunca i Mjeseca te položaje planeta na nebu. Neki zbog toga Mehanizam iz Antikitere smatraju najstarijim računalom na svijetu (slika dolje).

Mehanizam je 1901. na dubini od oko 45 metara pronašao lovac na morske spužve u olupini rimskog broda koji je potonuo na svega 10 minuta vožnje čamcem od obale. Uglavnom se vjerovalo da potječe iz prvog stoljeća pr. n. e, međutim analize teksta pronađenog uz mehanizam pokazale su da se najvjerojatnije koristio još 205. pr. n. e.

Uređaj od bronce, pohranjen u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni, visok je 33 cm, dug 17 cm, a širok devet cm. Pretpostavlja se da je bio smješten u drveni okvir. Ima 30 sačuvanih zupčanika, od ukupno 37 koliko ih je najvjerojatnije izvorno imao. Još nije pouzdano utvrđeno je li se temeljio na geocentričnom ili na heliocentričnom poimanju svijeta. Pretpostavlja se da je konstruiran na Korintu jer njegove astronomske kalkulacije odgovaraju baš toj lokaciji. Neki stručnjaci povezuju ga s Arhimedovom školom koja datira iz istog razdoblja, a budući da je pronađen na rimskom brodu, postoji mogućnost da je trebao dospjeti u vlasništvo Julija Cezara.