"Štakor se u znanstvenom istraživanju gotovo najviše koristi", kaže se u priopćenju tvrtke GenOway koja daje genetski obrađene stanične kulture i laboratorijske životinje.
"Kloniranje će pomoći u razvoju genetski modificiranih modela štakora veće predvidljivosti i kvalitete. Znanstveni rezultati dobiveni na tim modelima pridonosit će razvoju inovativnih terapija najtežih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, raka, pretilosti, dijabetesa i neuroloških poremećaja".
Laboratorijski štakori i miševi nastaju međusobnim križanjem ili genetskim inženjeringom kako bi imali određene osobine, npr. slab obrambeni sustav ili sklonost raku.
Tzv. knock-out miševi i štakori nemaju određene specifične gene i zato su korisni kad se traži odgovor na pitanje što neki nepoznati gen čini. Kloniranjem takvih životinja postiže se njihova stopostotna identičnost za eksperimente.
Pokazalo se da je štakore teže klonirati nego ovce, krave ili čak i miševe.
Oni su evoluirali životinje koje se brzo reproduciraju i njihova se jajašca aktiviraju gotovo u trenutku kad iziđu iz jajnika.
To je bio problem jer suvremena tehnologija zahtijeva da se jajna stanica brižljivo izvadi, da joj se odstrani jezgra i na njezino mjesto stavi jezgra stanice kože ili neke druge stanice životinje koja se klonira.
U tekstu u časopisu Science, Qi Zhou s INRA-e i Kineske akademije znanosti u Pekingu opisali su kako su to učinili.
Kloniranim su embrijima oplodili dvije štakorice i dobili tri živa mladunčeta. Jedno je uginulo odmah nakon okota. Znanstvenici su zatim parili svako od dvoje preživjelih mladunaca i dobili normalno potomstvo. Poslije su uspjeli klonirati i dvije ženke štakora.