Svaka knjiga na svoj način osvjetljava to važno razdoblje hrvatske povijesti, istaknuo je studentski lider iz 1971. i sadašnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša dodajući da se u njima na pravi način počelo govoriti o 1971., što je dosada manjkalo hrvatskoj povijesti, a poglavito mladim generacijama.
"Ja 1971. vidim kao godinu važnih političkih zbivanja u kontinuiranoj borbi hrvatskog naroda za slobodu, samoodređenje, političku demokraciju i svoju državu, i istinitoj tezi koja se potvrdila i 1991. da bez žrtava nema slobode", rekao je Budiša. Podsjetio je kako se dvadesetak godina nakon 1971. nije moglo javno progovoriti i objavljivati radove iz tog vremena, osim politički podobnih koji su "ocrnjivali" Hrvatsko proljeće, ali da ni nakon 1991., zbog toga jer se radilo na uspostavi jedinstva hrvatskog naroda nije bilo vremena za polemike.
Javljaju se oni koji o 1971. govore kao o desnom, nacionalističkom pokretu, a ne demokratskom i pluralističkom, i tek sada se pred njihovim izazovom javljamo mi sudionici. Ironično je dodao - da toga nije za deset godina bi o 1971. govorili naši zatvorski stražari.
Božidar Novak, koji je 1971. bio direktor Vjesnika, istaknuo je da 1971. dokazuje da je Hrvatska bila na fronti svijeta protiv komunističkog totalitarizma, te da su novinari u to doba radili po svojoj savjesti, nisu se dali uplašiti i dokazali su da nitko nije mogao ugušiti svijest hrvatskog naroda za ostvarivanje slobode.
Autor Milovan Baletić nije prisustvovao promociji jer je u bolnici. Poslao je pismo koje je urednik Pavičić pročitao, a u kojem navodi da je njegova knjiga istina na novinarski način o 1971. Podsjetio je da je u siječnju 1970. bio postavljen za glavnog i odgovornog urednika "Vjesnika" te da je preuzimajući dužnost znao što ga čeka, da je to rizičan i privremen posao, jer je prije njega bilo 14 urednika, a njih devet nasilno smijenjenih, ali da ničim nije htio zamijeniti poziv novinara.
Drago Kastratović (Tović), koji je iz popularnog lista "Vjesnika u srijedu" izbačen 1972. i označen maspokovcem, rekao je da je Hrvatsko proljeće izašlo iz narodnog otpora tadašnjem sustavu. "Mnogi kažu da im je dosta prošlosti, i ja sam za to da se prestanu interpretacije uguravati u aktualnu politiku, ali od znanstvenog istraživanja hrvatske povijesti nikoga neće zaboljeti glava", poručio je Kastratović.