MNOGIMA nije jasno kolika je stvarna stopa smrtnosti nakon zaraze koronavirusom.
No to nije čudno. Kao prvo, javnost zbunjuju razni načini računanja smrtnosti: IFR, CFR, specifičan mortalitet i slično (objašnjenje razlika - slika dolje), ali i neslaganje među stručnjacima, gdje neki tvrde da je smrtnost od covida vrlo visoka i da su stoga potrebne stroge mjere kako bi se suzbilo širenje virusa, a drugi da je niža nego što se početno mislilo i da vlade pretjeruju s nametanjem nepotrebnih ograničenja poput lockdowna.
Najnovija meta analiza, odnosno sustavan pregled većeg broja istraživanja, nudi nam malo konkretniji odgovor i pokazuje da globalna stopa smrtnosti može biti i 16 posto za one starije od 90 godina, ali 0 posto za djecu mlađu od 4 godine. Također pokazuje da je stopa smrtnosti od covida-19 u blagom padu spram one u travnju.
"Stopa smrtnosti je najmanje 10 ili 20 puta veća od gripe"
Prema nalazima najnovije studije, u prvom valu pandemije je u zemljama s visokim dohotkom umrlo više od 1 na 100 osoba zaraženih koronavirusom.
"Stopa smrtnosti je najmanje 10 ili 20 puta veća od gripe", rekao je epidemiolog Nicholas Brazeau sa sveučilišta Imperial College London.
Istraživanje je također pokazalo da trenutno u bolnicama umire manje hospitaliziranih s covidom-19 nego tijekom prvog vala, što sugerira da je stopa smrtnosti u blagom padu. No stručnjaci upozoravaju da se to može promijeniti ako u Europi i SAD-u dođe do prenapučenosti bolnica.
>> Počela su brza testiranja na koronu. Evo što sve morate znati
Zašto je teško odrediti točnu stopu smrtnosti?
Stvarnu stopu smrtnosti teško je procijeniti iz dva razloga. Prvo, vjerojatnost smrtnog ishoda od covida-19 podosta ovisi o dobi, spolu, zdravlju i dobivenoj njezi. To znači da će se stope smrtnosti razlikovati od zemlje do zemlje, odnosno čak od mjesta do mjesta jer, među ostalim, zavise od podrške zdravstvenog sustava na tom području.
Primjerice, stopa smrtnosti najviša je u domovima za starije osobe; prema jednoj od studija, u belgijskim staračkim domovima iznosi čak 73 posto. U zemljama poput Južne Koreje, koje su u velikoj mjeri uspjele spriječiti izbijanje epidemije u domovima za starije, stopa smrtnosti je značajno niža.
Drugi razlog zbog kojeg je teško procijeniti stvarnu stopu smrtnosti je taj što postoje različiti načini korištenja brojeva za njen izračun.
Naime, ono što želimo saznati jest koliko ljudi koji se zaraze virusom umire. Najbolji način da utvrdimo koliko je ljudi uistinu zaraženo je da testiramo krv mnogo tisuća ljudi kako bismo vidjeli koliko ih ima antitijela na covid-19, a zatim da te rezultate preslikamo na globalnu populaciju te podijelimo s brojem umrlih (IFR). No serološka testiranja, kojima se utvrđuje postojanje antitijela, nisu toliko pouzdana kao PCR testovi, piše New Scientist.
S druge strane, broj potvrđenih slučajeva putem PCR testova (koji prepoznaju prisustvo virusa) nije adekvatan za izračunavanje stope smrtnosti jer se time ne utvrđuje stvaran broj zaraženih. Naime, na PCR se obično šalju kontakti zaraženih ili osobe s izraženim simptomima. A poanta je u tome da su mnogi zaraženi asimptomatski ili imaju vrlo blage simptome te prođu ispod radara. Primjerice, vlasti procjenjuju da je tijekom vrhunca prvog vala u Velikoj Britaniji dnevno bilo zaraženo oko 250.000 ljudi, dok su PCR testovi registrirali samo 5000 slučajeva dnevno.
Ne znamo točno ni koliko je ljudi umrlo
Mada za zemlje s visokim dohotkom možemo donekle reći koliko je ljudi umrlo od koronavirusa, i ovdje još uvijek postoji puno nepoznanica. Primjerice, u Velikoj Britaniji na početku pandemije nije bilo zabilježeno dosta smrtnih slučajeva zbog nedostatka testova te mnogi smatraju kako je tijekom prvog vala umrlo više ljudi nego što pokazuju službene brojke.
"44.000 mrtvih u prvom valu je premala brojka. Naime, mnogo smrtnih slučajeva na početku uopće nije dijagnosticirano. Ako uspoređujemo višak smrtnosti u istim mjesecima prijašnjih godina, dolazimo do zaključka da je od covida-19 tijekom prvog vala umrlo 10.000 ili 20.000 ljudi više nego što to pokazuju službeni podaci", rekao je liječnik Paul Hunter sa sveučilišta East Anglia.
Najprecizniji izračun stope smrtnosti po dobi
Kako bi dobili bolji uvid u stvarnu stopu smrtnosti, Brazeau i njegovi kolege pregledali su 175 studija o stopama smrtnosti covida-19 i ustvrdili kako ih je samo 10 bilo pouzdano. Nakon što su prilagodili podatke najvjerodostojnijim istraživanjima, izračunali su stopu smrtnosti za svaku dobnu skupinu.
Analiza je pokazala da za osobe mlađe od 40 godina stopa smrtnosti iznosi manje od 0.1 posto, za one između 50 i 54 godine 0.36 %, za one između 70 i 74 godine 2.17 % i 5 % za starije od 80 godina.
>> Zašto je covid-19 toliko opasan? Ne samo zbog ubojitosti
Pad u stopi smrtnosti
Tijekom prvog vala stopa smrtnosti od covida-19 u zemljama s visokim dohotkom, koje imaju velik udio starijih ljudi, bila je nešto viša od 1 posto, pokazuje meta analiza.
Za zemlje s mlađom populacijom stopa smrtnosti iznosila je oko 0.2 posto, pod pretpostavkom da se radi o istoj stopi smrtnosti specifičnoj za određenu dob - što možda nije slučaj s obzirom na lošiju zdravstvenu zaštitu u mnogima od tih zemalja.
Znanstvenici zaključuju da bi stopa smrtnosti sada trebala biti niža nego tijekom prvog vala jer zdravstveni djelatnici imaju više iskustva u liječenju covida-19 te su se neki tretmani pokazali učinkovitima pri smanjenju simptoma. Podaci iz bolnica u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj pokazuju da su oni zaraženi koronavirusom koji su hospitalizirani nakon 1. rujna imali oko 10 posto manju vjerojatnost smrtnog ishoda nego oni koji su primljeni ranije.
Stopa smrtnosti u Hrvatskoj
Pad u stopi smrtnosti, kada se gleda CFR, zabilježen je i u Hrvatskoj unatoč tome što sada na dnevnoj bazi bilježimo mnogo više umrlih nego u travnju. Razlog tome je što provodimo i mnogo više testiranja te bilježimo i mnogo veće brojke zaraženih.
Primjerice, u našoj su zemlji do 14. travnja bile ukupno zaražene 1704 osobe, od kojih je umrla 31, što znači da je stopa smrtnosti (CFR) iznosila 1.81 %.
Do 25. studenog smo imali ukupno 111.617 zabilježenih slučajeva te 1501 umrlog, što bi bila stopa smrtnosti od 1.34 %.
Nadamo se da u Hrvatskoj neće doći do preopterećenja zdravstvenog sustava i prenapučenih bolnica te da će stopa smrtnosti i dalje nastaviti s padom.