Nakon razgovora o Ukrajini održanih u Washingtonu zapadne države rade na detaljima dugo raspravljanih sigurnosnih jamstava za Kijev. Jedno od ključnih pitanja je kako osigurati mogući prekid vatre na bojišnici dugoj više od 1000 kilometara u istočnoj Ukrajini, a drugo koje bi zemlje, s koliko vojnika i s kakvim mandatom bile spremne poslati svoje snage, piše DW.
Američki predsjednik Donald Trump podržao je ideju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, no ostavio je otvorenim kako bi ona točno trebala izgledati. Kategorički je isključio mogućnost slanja američkih kopnenih trupa u Ukrajinu. Čini se da pretpostavlja da su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo spremni poslati vojnike radi osiguranja mira, kako je izjavio za Fox News, sugerirajući da bi SAD u tom slučaju mogao pružiti zračnu potporu.
Njemačka vlada ne djeluje kao da je blizu odluke kakvu Trump priželjkuje. "Doprinos Njemačke sigurnosnim jamstvima još nije određen i o tom će se pitanju odlučivati na političkoj i vojnoj razini", izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius. Dodao je da još uvijek postoji previše nepoznanica, poput daljnjih pregovora te doprinosa SAD-a i drugih saveznika.
"O tome će se morati pažljivo razgovarati. I ti se razgovori trenutno odvijaju", rekao je za DW njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul. Ostaje nejasno i kakav bi mandat imale međunarodne mirovne snage.
Njemačka oporbena stranka Ljevica (Die Linke) preferira raspoređivanje UN-ovih Plavih kaciga umjesto misije pod vodstvom NATO-a kako bi se izbjeglo izravnu konfrontaciju s Rusijom, a kritični su i neki članovi vladajućih Socijaldemokrata.
Britanski premijer Keir Starmer načelno je otvoren za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, ali samo u slučaju trajnog prekida vatre. Ako do toga dođe, London je spreman preuzeti vodeću ulogu u provedbi sigurnosnih jamstava, što bi moglo uključivati i raspoređivanje trupa za nadzor primirja.
U veljači je Telegraph izvijestio o planu Londona za slanje 30.000 europskih vojnika koji bi čuvali ukrajinske gradove, luke i ključnu infrastrukturu poput nuklearnih elektrana, daleko od prve crte bojišnice. Misija bi se oslanjala i na tehnički nadzor dronovima, satelitima i izviđačkim zrakoplovima.
Međutim, kasnije je The Times objavio da je Britanija smanjila opseg svog predloženog vojnog mirovnog angažmana u Ukrajini, prešavši s početnog plana o raspoređivanju 30.000 vojnika na manju, ciljaniju operaciju.
Starmer je potvrdio da će se "timovi za planiranje Koalicije voljnih sastati sa svojim američkim kolegama u nadolazećim danima kako bi dodatno razradili planove za pružanje robusnih sigurnosnih jamstava i pripremili se za raspoređivanje snaga za osiguranje mira ako bi neprijateljstva prestala".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je upozorio na opasnost od nepromišljenog mirovnog sporazuma bez čvrstih zaštitnih mjera. "Taj mir ne smije biti ishitren i mora biti potkrijepljen čvrstim jamstvima, inače ćemo početi ispočetka", rekao je za televiziju TF1.
Macron ni ranije nije isključio slanje francuskih trupa u Ukrajinu. U ožujku je predstavio plan o "snagama za osiguranje mira" koje bi uključivale "nekoliko tisuća vojnika" u zemlji, stacioniranih na strateškim lokacijama poput Kijeva, Odese i Lavova.
Misija bi bila obrambene prirode, s ciljem odvraćanja, stabilizacije i obuke, a ne izravnih borbi. Francuska je već provela i vojne vježbe koje su simulirale uvjete u Ukrajini.
Spremnost za sudjelovanje u mogućim mirovnim snagama signalizirale su i Danska, Švedska, Nizozemska, Španjolska, Portugal te baltičke države.
S druge strane, Poljska, Mađarska i Slovačka protive se toj ideji. Poljski premijer Donald Tusk ističe da bi slanje vojnika bilo izuzetno nepopularno u javnosti, dok je mađarski premijer Viktor Orban takve planove nazvao "ratnohuškačkima". Oprezne su i Austrija te Italija, čija premijerka Giorgia Meloni preferira misiju pod vodstvom UN-a umjesto NATO-a.
Ništa se neće dogoditi bez prethodnog dogovora s Rusijom, koja je do sada kategorički odbacivala raspoređivanje NATO-ovih trupa u Ukrajini. Malo je naznaka da bi se taj stav mogao promijeniti, unatoč nekim signalima o mogućem sastanku Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
Njemački ministar vanjskih poslova Wadephul ostaje skeptičan. "Savjetovao bih da prvo pričekamo i vidimo hoće li uopće biti razgovora", rekao je za DW. "I drugo, ako bude razgovora, hoće li biti sporazuma koji je održiv. A tu svi čekamo Rusiju."