Nedavna ograničenja zračnog prometa u nekoliko talijanskih zračnih luka zbog nestašice goriva povezanih sa sukobom na Bliskom istoku izazivaju zabrinutost da bi se kriza mogla proširiti i na ostatak Europske unije. Cijene mlaznog goriva porasle su za čak 95 posto otkad su Sjedinjene Države i Izrael 28. veljače pokrenuli vojne napade na Iran, a energetski analitičari upozoravaju da će skuplje karte, dodatne naknade za gorivo i smanjenje broja letova postati nova stvarnost, piše Euronews.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Rat je doveo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne trgovačke rute kojom prolazi oko 20 posto globalnog izvoza sirove nafte, što je stvorilo golem pritisak na svjetska energetska tržišta.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da je zatvaranje tjesnaca ozbiljno ograničilo opskrbu te da mlaznom gorivu, jednom od najpogođenijih naftnih derivata, prijeti sve teža nestašica tijekom travnja i svibnja.
Dok Azija već osjeća posljedice zbog velike ovisnosti o uvozu s Bliskog istoka, što je dovelo do otkazivanja letova, Europa bi mogla biti sljedeća na udaru. Skandinavska zrakoplovna tvrtka SAS već je najavila otkazivanje najmanje 1000 letova u travnju.
"Situacija je izazovna. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izbrisalo je više od 20 posto uobičajene globalne pomorske opskrbe mlaznim gorivom", rekao je za Euronews George Shaw, viši analitičar u tvrtki za trgovinsku analitiku Kpler. Dodao je kako je najmanje 42 posto ukupnog pomorskog uvoza u EU i Ujedinjeno Kraljevstvo prolazilo upravo kroz Hormuški tjesnac.
Analitičari smatraju da će poremećaj vjerojatno biti manje ozbiljan u regijama s većim kapacitetima za domaću preradu nafte, poput Njemačke, Italije, Španjolske i Nizozemske, pod uvjetom da uspiju osigurati opskrbu.
Ključno je pitanje koliko europske zalihe i opskrbni lanci mogu izdržati kratkoročno i srednjoročno, pogotovo jer kontinent već koristi zalihe za hitne slučajeve nakon što je IEA 11. ožujka na tržište pustila 400 milijuna barela nafte.
Prema tvrtki za energetska tržišta Argus Media, posljednje pošiljke mlaznog goriva koje su prošle kroz Hormuški tjesnac trebale bi stići u europske luke oko 10. travnja.
Nakon toga, ako se tjesnac ponovno ne otvori ili se ne osiguraju alternativni pravci, uvozne količine mogle bi drastično pasti. Iako to ne znači trenutačni prekid opskrbe, analitičari kažu da počinje razdoblje u kojem bi dostupnost goriva mogla postati sve neizvjesnija.
Shaw predviđa da bi svibanj mogao biti "još izazovniji", što će se vjerojatno odraziti na više cijene karata, dodatne naknade za gorivo i smanjenje kapaciteta, uključujući ukidanje neprofitabilnih ruta. "Te mjere, potaknute visokim troškovima goriva, dovest će do pada potražnje", dodao je.
Procjena Argus Medije, temeljena na podacima Eurostata, sugerira da bi komercijalne zalihe mlaznog goriva mogle pokriti potrošnju za tri mjeseca u Ujedinjenom Kraljevstvu, četiri u Portugalu, pet u Mađarskoj, šest u Danskoj, sedam u Italiji i Njemačkoj te osam u Francuskoj i Irskoj. Ipak, to nisu službene vladine projekcije i ne uzimaju u obzir promjene u potražnji ili logističke probleme.
"U opasnosti su sve zrakoplovne tvrtke koje se nisu osigurale od rasta troškova goriva. Vidjeli smo da je SAS vrlo brzo smanjio broj letova kao odgovor na visoke cijene u ožujku", istaknuo je Shaw.
Upozorio je da čak ni strategije zaštite od rizika nisu potpuno sigurne jer su prijevoznici koji se osiguravaju samo za sirovu naftu izloženi velikoj razlici u cijeni između sirove nafte i mlaznog goriva.
Anita Mendiratta, posebna savjetnica glavnog tajnika UN-ove turističke organizacije, pojasnila je za Euronews da se mlazno gorivo ne može skladištiti u velikim količinama u zračnim lukama jer sustav ovisi o neprekidnoj opskrbi iz rafinerija. "To znači da čak i kratki poremećaji mogu vrlo brzo stvoriti operativne probleme, posebno u velikim zračnim lukama", rekla je.
U međuvremenu, mjesečni izvoz mlaznog goriva iz SAD-a u Europu dosegnuo je u ožujku rekordnu razinu od gotovo 400.000 tona, a očekuje se nastavak tog trenda.
Međutim, ta je količina i dalje znatno manja od 1.4 milijuna tona koliko su EU i Ujedinjeno Kraljevstvo uvezli u svibnju 2025., što pokazuje koliko sporo američki izvoz može pokriti manjak. "Uvoz goriva preusmjerava se prema SAD-u, koji služi kao alternativni izvor", napomenuo je Shaw, dodajući da će i europske rafinerije povećati proizvodnju kako bi ublažile nestašicu.
Upitana o dostupnosti mlaznog goriva u EU, Europska komisija je podsjetila kako o zalihama za hitne slučajeve odlučuju same države članice te da izvršno tijelo EU nema dovoljno informacija o zalihama po pojedinim zemljama. "U ovom trenutku prikupljamo podatke o situaciji u državama članicama.
O tome će se raspravljati na sljedećem sastanku Koordinacijske skupine za naftu", izjavila je u utorak glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen, referirajući se na sastanak koji će se održati 8. travnja. Naglasila je da je prvi korak dijalog s državama članicama prije razmatranja bilo kakvih zajedničkih mjera za osiguranje opskrbe.
"To su uglavnom privatni ugovori između zrakoplovnih tvrtki i dobavljača. Ključno je da se sastanemo s državama članicama kako bismo čuli kakvo je točno stanje, a sve daljnje mjere donosit će se na temelju dobivenih informacija", zaključila je Itkonen.