GORIVO je ponovo iznimno poskupjelo.
Litra benzina i litra dizela sad koštaju više od 11 kuna. Cijena litre dizela prešla je 11.5 kuna, a benzin je tek nešto jeftiniji.
>> Gorivo jako poskupjelo, ovo su najveće cijene u povijesti
Ukratko, gorivo sada plaćamo najskuplje u povijesti.
Inače, i ovoga puta najviše je poskupio dizel. čiji je spremnik od 50 litara skuplji za čak 20 kuna. Spremnik od 50 litara benzina je 13 kuna skuplji. Prosječni spremnik autoplina je poskupio za 11.5 kuna.
Plenković: Živimo na slobodnom tržištu
Oko cijene goriva oglasio se i premijer Andrej Plenković.
"Ne znam dokle te cijene mogu ići. Bila je cijena znatno niža i u proteklih godinu dana, pa smo bili i na sedam-osam kuna po litri, tad nitko nije ništa govorio kako ćemo iz trošarina financirati ceste i brojna druga izdvajanja", rekao je Plenković.
>> Plenković: Kad je cijena benzina bila 8 kn, nitko nije pitao kako ćemo plaćati ceste
Na opasku kako prijevoznici kažu da je vlada pasivna, odgovorio je da nije.
"Nije to ništa pasivno. Živimo na slobodnom tržištu, kažem vam, kad su bile osam kuna cijene benzina, nije nitko ništa govorio", odgovorio je.
Jučer se oko ovog pitanja izjasnio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je rekao da niže trošarine nisu opcija.
Od čega se sve sastoji cijena
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nakon liberalizacije tržišta naftnih derivata izradila je analizu koja se bavi strukturom cijena, a koja je objavljena 2016. godine.
Cijena goriva, dakle, sastoji se od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine).
Prema ovom istraživanju, nabavna cijena ima udjel od 30 do 35 posto, posebni porez oko 40 posto, dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Trgovačka marža je između 5 i 10 posto.
Iz Agencije su tada poručili kako PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koje sami trgovci ne mogu utjecati.
Država uzme preko 300 kuna po spremniku
Ekonomist Branimir Perković u svojoj današnjoj kolumni za Index napisao je kako sve ovo znači da od 11 kuna za litru Eurosupera 95 (zaokruženo radi lakšeg izračuna) 1.1 ide distributeru (vlasniku benzinske), 2.2 za PDV, tj. državi, 4.4 za razne vrste trošarina (državi), a 3.3 je cijena same litre goriva.
>> Da želi, država može već sutra smanjiti cijenu goriva
Drugim riječima, država uzima 6.6 kuna po litri. Po spremniku od 50 litara država uzme 330 kuna. Naravno, ne može se reći da je to konkretna cijena jer nije svaki spremnik od 50 litara, kao što je i iznos od 11 kuna odabran radi lakšeg izračuna, ali ono što se može reći jest da u glavnini slučajeva država svakako uzme više od 300 kuna po jednom tankanju punog spremnika.
Kako država to može promijeniti i želi li to promijeniti?
Grozdanić o uvođenju plivajućih trošarina
S ovim pitanjem smo se obratili energetičaru i ekonomistu Igoru Grozdaniću. On govori da postoje kratkoročne i dugoročne mjere.
"Kratkoročna mjera bi bila uvođenje plivajućih trošarina na naftne derivate, kao što ima Republika Slovenija. Ona je prošle godine fiksirala cijenu na 1 euro za vrijeme pandemije. Jednostavno, fiksirala je cijenu i olakšala svojim građanima upotrebu naftnih derivata", rekao je.
"Fiksirati cijenu ako dođe do 12.5 kuna"
Pitamo ga misli li on da bi Hrvatska takvo nešto trebala napraviti.
"Cijela ova priča ide u korist države, što je veća cijena goriva, država više zarađuje. To doslovno ispada nekakav parafiskalni namet. Prema mom mišljenju, trebalo bi fiksirati cijenu ako bi se došlo na tih 12, recimo, 12 i pol kuna. Jer država ionako iz cijene goriva uzima veliki iznos trošarina. Ako se ta trošarina smanji, to neće biti ništa manje od prijašnje razine, kad je gorivo bilo deset kuna", rekao je on.
No ističe da je problem što takvo rješenje ne može biti stalno.
"Država to na dugo razdoblje ne bi mogla izdržati. To je kratkoročno rješenje, država tu ne smije puno izgubiti iz jasnih razloga. Pazite, ta cijena je zadana, ona ide iz vlade u vladu i kao takva definira proračun. Ukalkulirana je u budžet. Tu bi sad teško bilo nešto puno mijenjati", objašnjava.
"Definirati socijalno ranjive skupine"
Pitamo ga koje je dugoročno rješenje.
"Dugoročno rješenje jest definiranje socijalno ranjivih skupina građana koji nemaju mogućnost plaćati energente, prirodni plin ili energiju po visokim, već divljajućim cijenama. Možemo iskoristiti i trenutni popis stanovništva da se utvrdi što građani imaju od nekretnina do infrastrukture. Siromašnijima bi se davali ili energetski vaučeri od 100 eura kao što je slučaj u Francuskoj ili treba subvencionirati određene tehnologije. Na Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja jest da počnu razvijati programe za koje se mogu povući i određeni iznosi iz Europske unije. I tako će se toj osjetljivoj skupini građana omogućiti uostalom i lakšu kupovinu goriva", objasnio je.
Srića: Država bira koga kazniti, a koga nagraditi
Obratili smo se i ekonomskom analitičaru Velimiru Srići, kojemu smo iznijeli spomenute omjere oko strukture cijena.
"Generalno, što se tiče cijene goriva, posebno benzina, trošarina i porezi čine udio koji ste spomenuli. To je neki 'buffer', vrsta prostora u kojem država može donijeti političku odluku, kad se cijena podiže, ona može usporiti taj rast, a kad cijene ide prema dolje, može spremiti rezerve za gore dane", naveo je on.
Kaže da o tome onda ovisi koga će država više kazniti, a koga nagraditi.
"No problem energije je dugoročan, glavnina nije na tome kako sad reagirati, mada se to čini najvažnijim, nego kako riješiti opskrbu energijom. Mi sporije prelazimo na prirodne izvore, nismo ulagali u infrastrukturu, nismo gradili nove elektrane, zaustavili smo i istraživanja u podmorju radi turizma... Kad se ne brine o infrastrukturi, to dolazi na naplatu", rekao nam je on.
Država bi trebala reagirati
"Moje mišljenje? Treba pokušati usporiti inflaciju, to je opasna zvijer, kad je pustiš, postaje razorna i svi drugi efekti dođu u pitanje. To nam ne treba, a naša država, kao i ostatak EU i Sjedinjenih država, u pandemiji je tiskala novac. Sad je potrošnja enormna, a kad imate puno novca i manje robe, novac prestaje vrijediti", rekao je.
"Okidač je tu na energiji jer su troškovi energije uključeni u sve ostalo. Drugi faktor je psihološki jer kad netko počinje podizati cijenu, to rade i ostali da ne budu žrtva. Mislim da država treba reagirati koliko može. Teška je odluka jer budžeti smrde na duhan, naftu i alkohol, oporezivanje te tri stavke je izvor značajnih prihoda za državu i odluke je teško donijeti, ali mislim da bi trebalo reagirati", zaključio je Srića