SVE POSKUPLJUJE. Dovoljno je otići u prvu trgovinu i steći takav dojam.
> Ako imate račune stare godinu, dvije i više, pošaljite nam ih na desk@index.hr ili u inbox naše Facebook stranice kako bismo napravili usporedbu s današnjim cijenama
Ne rastu samo cijene hrane
I to se ne tiče samo Hrvatske, dapače, hrana u Hrvatskoj i dalje je, prema podacima Eurostata, 5.9 posto niža nego u ostatku Europske unije.
Što se tiče brojki i službenih podataka, nedavno je Državni zavod za statistiku izvijestio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine u odnosu na svibanj 2021., odnosno na godišnjoj razini, u prosjeku više za 10.8%. Čak 15.2 posto rasta bilježe cijene hrane i bezalkoholnih pića.
Ne raste samo cijena hrane. Poduzetnici diljem Hrvatske žale se da im dolaze tri puta veći računi za struju, a o tome da građane Hrvatske očekuje velik ekonomski i socijalni udar svjedoče, između ostalog, i poskupljenja koja su najavljena samo u jednom danu početkom lipnja.
>>U jedan dan najavljena su četiri značajna poskupljenja
Odnosilo se to na drastično poskupljenje goriva koje je uslijedilo, što je vlada pokušala ublažiti novim mjerama. Nadalje, sva tri vodeća telekoma odlučila su poskupiti neke svoje usluge. Poskupljenja bi trebala uslijediti od 1. srpnja i, prema zasad dostupnim informacijama, prvenstveno se odnose na mobilne usluge.
Najavljeno je i poskupljenje grijanja stanovnicima Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, javio je HRT. HEP toplinarstvo od sljedeće će sezone grijanja povećati cijene za stanovnike koji se griju preko gradske toplane.
Troškovi proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom višestruko su porasli, ali još nisu poznate nove tarife po kojima će građani plaćati grijanje.
Usporedili smo cijenu ručka danas i od prije dvije godine
Uz sve navedeno, kao i činjenicu da je stopa inflacije u zadnje dvije godine, od svibnja 2020. do svibnja 2022., narasla za 13.2 posto, građani plaćaju i skuplju hranu i bezalkoholna pića. Kako bismo pokazali koliko je to poskupljenje, odlučili smo usporediti sadašnju cijenu ručka s onom od prije dvije godine, kad su sva poskupljenja bila u samom začetku.
Pregledali smo kataloge pet velikih trgovačkih lanaca (Plodine, Lidl, Kaufland, Konzum i Spar) i usporedili cijene istih artikala koje su nudili u ovom razdoblju prošle godine. Uzeli smo prosječne cijene, i to akcijske.
Prije dvije godine ručak je koštao 79 kuna
Pokušali smo izračunati koliko nas je tada koštao prosječan ručak koji se sastoji od juhe, piletine, krumpira, kruha i sezonske salate (rajčica i krastavac).
Što se tiče juhe, odabrali smo teleću juhu u koju ide teleća lopatica. Prema receptu za četiri osobe, u takvu juhu ide 800 grama teleće lopatice s kosti. Cijene povrća poput luka ili celera, ali i začina poput peršina, nismo provjeravali.
Uglavnom, prije dvije godine, kako vidimo pregledavajući kataloge, kilogram mladog krumpira mogao se naći po cijeni od 3.99 kn, Cekin pileća prsa od 500 grama koštala su 37 kuna, pola kilograma rajčice 3 kn, a pola kilograma krastavaca također 3 kn.
Danas je ručak više od sto kuna
Oko 800 grama teleće lopatice za juhu moglo se pronaći za 24 kune. Uspjeli smo pronaći 400 grama kruha koji košta 3.99 kuna, no ako uzmemo u obzir da je za prosječnu obitelj 400 grama kruha ipak premalo, odlučili smo uzeti duplu mjeru i doći do iznosa od 8 kuna.
Ukupna cijena ručka prije dvije godine tako je iznosila 79 kuna.
Danas 500 grama piletine možete pronaći za 50 kuna. Mladi krumpir platili smo 4.99 po kilogramu. Pola kilograma rajčice iznosilo je 4.50 kuna, a pola kilograma krastavaca 3 kune. Teleća lopatica (800 grama) stoji 33 kune. Oko 800 grama kruha košta 9 kuna.
Ukupna cijena iznosi 104.50 kuna.
Sever: Cijene se stalno mijenjaju, ne usudimo se raditi ni interne izračune
Nazvali smo predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa koji je više puta komentirao cijene hrane. Inače, upravo je sindikat kojem je na čelu nekoć radio izračun sindikalne košarice za četveročlanu obitelj.
"Bili smo prisiljeni zaustaviti izračun košarice iz više razloga. Prvo, mi smo računali košaricu za četveročlanu obitelj, a obitelj je po prosjeku u Hrvatskoj jedva tročlana. Također, promijenilo se i ono što su nam nutricionisti pripremili prije sad već puno godina kad je riječ o strukturi košarice.
Htjeli smo opet ući u taj projekt, za pomoć smo se obratili i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, obavili konzultacije s velikim lancima oko najčešće prodavanih artikala, ali nismo uspjeli završiti sve do kraja. Htjeli smo sučeliti i prosječno primanje plaće i trošak košarice, međutim neki od gradova ne obavljaju izračun prosječnih plaća te se nikad više nismo upustili u projekt", govori Sever.
"Iako podatke nismo objavljivali javno, mi smo interno preračunavali podatke, ali više se ni to ne usudimo. Više ni interno ne izlazimo s izračunima jer se pokazalo da kad prikupimo cijene i napravimo izračune, te cijene više ne vrijede. I izračuni nisu točni", kaže.
"Stanje je kritično za dosta građana"
"Razlike su evidentne, poskupljenja su stalna. Naša košarica je bila realna jer je iskazivala uprosječene stvarne cijene koje su prikupljali aktivisti na terenu, uzimala je u obzir cijene na tržnicama, kao i u velikim lancima te malim trgovinama. Sad tu više ništa ne treba znanstveno ni dokazivati kolika su poskupljenja, sve se odmah vidi", kazao je.
"Stanje je kritično za dosta građana. U travnju je prosječna plaća u RH iznosila 7547 kuna neto. No mi već godinama govorimo da životne troškove ne treba uspoređivati s prosječnom, nego s medijalnom plaćom", navodi.
Medijalna plaća, ugrubo objašnjeno, računa se tako da se uzmu sve isplaćene plaće i rangiraju od najniže do najveće te se srednja vrijednost smatra - medijalnom plaćom.
"Prema službenim pokazateljima kojima se vlada često hvali, imamo više od 1, 64 milijuna zaposlenih, to znači da plaću do medijalne, uključujući minimalnu, prima oko 820 tisuća radnika. A ta medijalna plaća za travanj je iznosila 6290 kuna. Iz toga je vidljivo koliko se teško živi", naveo je on.
"Zanimljivo, teorije govore da što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji u kućanstvu. Prema Eurostatu, za prošlu godinu je udio troška hrane i bezalkoholnih pića u EU, u mjesečnoj potrošnji, oko 13 posto prosječno. U razvijenijim zemljama još i manje. A u Hrvatskoj je iznosio 27,2 posto.
To znači do koje mjere smo siromašniji od prosjeka, pogotovo ako gledamo da su cijene u Hrvatskoj gotovo identične s prosjekom u EU, iako smo mi nešto malo jeftiniji. Ali trećinu prihoda trošimo na hranu. A Europljani jedni devetinu. To je velika razlika", pojasnio je.