EUROPSKA komisija je preporučila Europskom vijeću da je Hrvatska sposobna za status kandidata i početak pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Kako za Sanaderovu vladu, tako i za ukupnu političku i demokratsku javnost, dobra je i očekivana vijest iz Strasbourga pojačana činjenicom da je avis Europske komisije Hrvatskoj gotovo bezuvjetan.
Kako smo već napisali, Vlada je poslala Carli del Ponte sve dokaze o učinjenim operacijama ne bi li se pronašlo i uhitilo generala Gotovinu. Ipak, Sanaderu ostaje otvoren slučaj Gotovina jer je povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten rekao da je suradnja s haaškim tribunalom uvjet o kojem nema pregovaranja.
Dakle, nekih uvjeta ipak ima.
Iskazana volja da se lovi Gotovina pozorno će se pratiti do lipanjskog summita EU. Ako Sanader prođe i taj test može se uputiti i na pravi ispit: onaj koji će pokazati umije li pokrenuti rast gospodarstva i standarda naših građana a da to ne bude rasprodajom još uvijek neprivatiziranih državnih poduzeća za popunjavanje rupetina u proračunu ili za plaćane kamata ino-dugova.
Hrvatska je, elem, u očima EU vratila dio izgubljene vjerodostojnosti. Ali sada počinje pravi posao. Rečeno je da treba učiniti dodatne napore.
Kratkoročni prioriteti su jačanje pravosuđa, unaprjeđivanje borbe protiv korupcije, unaprjeđivanje djelovanja javne uprave, poboljšanje stanja prava manjina, ubrzavanje povratka izbjeglica, uključujući ukidanje prava na korištenje objekata, poboljšanje slobode izražavanja i demokratsko funkcioniranje medija s naglaskom na televiziju i puna suradnja s Haagom.
Komisija također traži od Hrvatske da riješi svoja otvorenja pitanja sa susjedima, a posebno se (u negativnom kontekstu) spominje jednostrano proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu. Hrvatska, osim toga, treba ubrzati provedbu Ustavnog zakona o pravima manjina i proces povratka Srba u njihove domove.
Nakon što Hrvatska postane kandidatom, Europskoj je uniji najvažnije da se sredi stanje u hrvatskom pravosuđu za koje se u Bruxellesu smatra da je neučinkovito i korumpirano.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, ciljevi su održivost ritma gospodarskog napretka, ubrzavanje procesa privatizacije i restrukturiranja poduzeća, smanjenje broja prepreka u pristupu na tržište, ubrzavanje zemljišnih reformi, usvajanje srednjoročnog plana porezne politike, nastavak strukturalnih reformi u javnoj potrošnji.
Sve su to, nemojmo se zavaravati, teme koje Franjo Tuđman nije želio i nije znao riješiti, često, i protiv interesa hrvatskih građana i Europske unije. Stoga, sada je potpuno jasno da EU Hrvatskoj honorira što je krenula putem detuđmanizacije. Hrvatska svoj pozitivan status pred vratima EU može zahvaliti dvjema vladama različitih političkih opcija (Račanova i Sanaderova), odnosno tomu što su jedna i druga odlučile okrenuti leđa, i to decidirano, Hrvatskoj devedesetih.
Istina, Hrvatska se promijenila samo zato što je na nju izvršen snažan pritisak izvana. To još uvijek nije mnogima jasno. Recimo, onim kromanjoncima na Kaptolu, u uredništvu Glasa Koncila, koji i dalje pokušavaju zaplašiti ljude pričama o guranju Hrvatske u mrak balkanske krčme iako su europski predstavnici već umorni od ponavljanja kako Hrvatska u EU može ići vlastitim putem.
I tog će pritiska i dalje trebati našoj zemlji. Kolega Inoslav Bešker to opisuje ovako: Hrvatska se pristojnost dade usporediti sa stanjem u kojem bi zakonom trebalo naznačiti da, pred prolaznicima i djecom, ne pišamo na ulici.
Pozvani smo da se zagledamo u ogledalo. Sam avis ništa neće promijeniti. Moramo usvojiti norme europskog ponašanja kao dio naše svakodnevnice zbog nas samih. Ubrzo ćemo vidjeti jesmo li pametniji ili će nam se ekipa iz Banskih dvora obraćati s visoka. Naime, HDZ je dosta mokrio po haustorima. Dame će oprostiti ovaj iskaz muškog šovinizma u tekstu ali je potreban zbog metafore: red je da vidimo Sanadera kako u miru stoji pored nas pred pisoarom.
Drago Pilsel