Kako se komet približava Suncu, led iz krutog prelazi u plinovito stanje, što je tipično za zrakoprazni međuzvjezdani prostor. Tada jezgra izbacuje atmosferu od plina i prašine - "kosu" ili komu.
Prije nego što uđu u Sunčev sustav, kometi su nagomilani u maglici izvan putanje Plutona, više od tri milijarde kilometara daleko od Zemlje. Može ih biti i više od milijarde.
Astronomi drže da je vrlo mala mogućnost sudara tih tijela sa Zemljom: naš se planet svakih stotinu do tri tisuće godina sudara s objektom od pedesetak metara, a svakih nekoliko stotina tisuća godina s tijelom promjera od jednog kilometra.
No zanimanje za asteroide i komete potječe ponajprije iz činjenice da su oni ostaci "pramaglice" u kojima je vidljiv trag fizičkih i kemijskih okolnosti u kojima su nastajali planeti prije 4,5 milijarde godina.
G. 1986. europska je sonda Giotto, nakon dviju sovjetskih Vega, načinila dvije tisuće nevjerojatnih snimaka jezgre Halleyeva kometa kojemu se približila na šesto kilometara.
Danas Rosetta ide još dalje: zadaća joj je da 2014., deset godina nakon polijetanja sa Zemlje, postavi mjerne uređaje na površinu Čirjumova-Gerasimenka.
Snimci Halleyeva kometa koje je načinila sonda Giotto "iz temelja su promijenili našu sliku o jezgri kometa", kaže francuski astrofizičar Jean-Pierre Bibring: "Otkrili smo objekt crnji od ugljena, osamdeset posto kojega čini led!"
Rosetta neće moći uzeti uzorke, ali je opremljena laboratorijem koji napose treba odgonetnuti kako je nastao život.
(Hina) xvrad ydgk