SUDSKI tim vještaka, predvođen Miodragom Drakulićem, završio je s istragom kornatske tragedije. Zaključili su kako je njen uzrok "prirodna pojava", odnosno "izgaranje nehomogene plinske smjese" - rijedak fenomen zabilježen 17. rujna 2000. pokraj mjesta Palasca, na Korzici, te 18. siječnja 2003. u blizini Canberre, u Australiji.
Stručnjaci su naveli kako je kobna plinska smjesa, između ostalog sastavljena od vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola, nastala kao rezultat višesatnog požara. Vjetar je potom plinove prenio preko najviše točke brda Veli vrh, gdje su se potom akumulirali u klancu. Kad je plamen došao do klanca, u kombinaciji sa nakupljenim plinovima, došlo je do eruptivnog požara.
U priopćenju kojeg je poslao voditelj istrage, istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku, Branko Ivić, navodi se kako se u takvoj vrsti eruptivnog požara razvijaju enormno visoke temperature, koje mogu iznositi više od 1.200 °C, te kako zbog visoke temperature dolazi do ekspanzije plinskog oblaka, koji se poveća pet do osam puta, u odnosu na početni volumen. Istraga je pokazala kako je vatrogasce prvo zahvatio vrući plinski oblak, a tek onda plamen.
Helikopter nije kriv, a nije bilo ni eksplozija zaostalih mina
Dodaje se i kako helikopter, koji je prevozio vatrogasce na Veliki Kornat, nema nikakve veze s tragedijom, suprotno ranijim napisima da je iz helikoptera curilo gorivo. Jednako tako, navodi se u priopćenju, eruptivni požar nisu izazvale ni eksplozije zaostalih eksplozivnih sredstava, kao što se ranije nagađalo.
Navodi o curenju goriva iz helikoptera demantirani su još sredinom lipnja, kad je stručna radna skupina predočila rezultate višemjesečne analize, čiji je zaključak bio da je uzrok tragedije eruptivni požar.
Branko Smrekar, voditelj stručne skupine, tad je rekao kako nesretni vatrogasci nisu imali nikakve šanse za preživljavanjem, jer je vatri od ulaska u Klanac uvale Šipnat do vatrogasaca trebalo samo 80 sekundi, čemu je pogodovao vjetar brzine 15 metara u sekundi. Vatrogasce nije mogla zaštiti ni vatrogasna odjeća, jer je preko nje prešla toplinska energija snage od 28.000 kilovata. Stručnjaci su napomenuli da je odjeća bila vrhunske izrade, ali je toplina bila isuviše jaka. Za ilustraciju su istaknuli kako je tolika energija dovoljna da bi žarulja od 100 vata neprestano gorila 175 godina.
Istraga još nije gotova, slijedi telekomunikacijsko vještačenje
Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Šibeniku prihvatilo je naknadni prijedlog županijskog državnog odvjetnika te će se provesti i telekomunikacijsko vještačenje, nakon kojeg će istraga o kornatskoj tragediji bit će završena.
Podsjetimo, u najvećoj tragediji hrvatskog vatrogastva, 30. kolovoza prošle godine, na Velikom Kornatu, poginula su 12-orica vatrogasaca iz Vodica, Šibenika i iz Tisnog. Tragediju je preživio jedino Frane Lučić.
I.M.
Foto: Arhiva