Ako izbori ponovo ne uspiju, kazao je Koštunica, ´netko će morati objasniti zašto Srbija nema institucije, zašto uz sve hvalospjeve reformama nije u stanju napraviti čist i ažuran birački spisak´ i kako je i na osnovu čega oduzeto biračko pravo jugoslavenskim građanima u inozemstvu. ´Mislim da će situacija u tom slučaju biti radikalizirana, ali tema neće biti predsjednički, već parlamentarni izbori. Sadašnja vlada je na taj način svoju budućnost vezala za ishod izbora´, ustvrdio je Koštunica.
Srbijanski premijer Zoran Đinđić i njegova Demokratska stranka nisu izravno podržali Koštunicu, jer su svoju podršku - koju je Koštunica u nekoliko navrata javno odbio - uvjetovali time da on u svojoj kampanji ne napada Vladu Srbije. Predsjedništvo vladajuće koalicije DOS u petak navečer je, kako je priopćeno, zaključilo da će se svaka stranka-članica koalicije samostalno odlučivati o stajalištu prema predstojećim predsjedničkim izborima u Srbiji.
Đinđić je, međutim, u interviewu za najnoviji broj tjednika ´NIN´ izjavio da bi i Šešeljeva i Pelevićeva pobjeda na predsjedničkim izborima bila ´protuustavna´, jer je, po Ustavu, glavna dužnost predsjednika da zastupa zemlju u inozemstvu, a ´protuustavno je izabrati predsjednika koji ne može raditi svoj posao´.
Da bi predsjednički izbori 8. prosinca uspjeli, neophodno je da na birališta izađe polovica od ukupno oko 6,5 milijuna upisanih birača, dok je Skupština Srbije nedavno ukinula taj uvjet i za drugi krug, zbog čega su propali predsjednički izbori održani u rujnu i listopadu (drugi krug). Koštunica je tad, u drugom krugu, dobio gotovo dva milijuna glasova, dok je Šešelju svoj glas dalo oko 850 tisuća birača izašlih na birališta.