NEDUGO nakon što je ruskom invazijom 24. veljače počeo rat u Ukrajini, zakotrljala se priča o zemljama koje bi se mogle naći pod udarom Rusije ako padne Ukrajina.

>>Dodikova parlamentarka prijeti Bosni Rusijom: Nemojte poslije "nismo znali"

Među njima riječi je bilo i o Bosni i Hercegovini. Tada je priča došla iznutra, dakle iz same Bosne i Hercegovine, tj. Republike Srpske.

U fokusu je bila politika - Milorada Dodika. Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini, zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

"Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije reći da niste znali", napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje dolazi od parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a.

Tada je Index pričao i s analitičarkom Ivanom Marić.

>>Hoće li Putin zbog NATO-a na BiH? "Dodik i Čović su ruski igrači"

"U nas je to tako, ti vodeći nacionalni lideri imaju marionete da kažu nešto što oni sami ne smiju reći. Tako Dragan Čović ima Vjekoslava Bevandu, a Dodik ima Dušanku Majkić. Preko njih bacaju probne balone da vide kako će narod reagirati. A reakcija je bila oštra. Zato se Dodik poslije ušutio.

Opasnost po BiH ja ne vidim, dapače, mislim da bi se neke stvari mogle pozitivno odraziti jer je Europa vidjela kolika je opasnost divljanje Dodika, a u određenoj mjeri i Čovića. Mislim da Europa sad shvaća da nisu opasnost samo za BiH nego i za nju", rekla je ona tada za Index.

Ponovo aktualizirane priče oko Rusije i Balkana

S vremenom smo vidjeli da Rusija nije ostvarila neke velike vojne uspjehe u Ukrajini, ali ipak Moskva nije prestala prijetiti zemljama Balkana. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova tako je krajem travnja zaprijetila Hrvatskoj zbog "nehumanog odnosa" prema ruskim diplomatima.

Ona je bila ljuta zato što Hrvatska, navodno, nije organizirala "humanitarni let" kojim bi se 24 ruska diplomata i člana osoblja te njihove obitelji vratili iz Hrvatske u Rusiju, budući da su komercijalni letovi za Rusiju i iz nje obustavljeni u sklopu međusobnih sankcija.

>>Rusija zaprijetila Hrvatskoj zbog protjerivanja diplomata

"U svojoj militantnoj rusofobiji službeni Zagreb je dosegao točku u kojoj je na nediplomatski način, kršeći pravila pristojnosti i standarda međunarodne komunikacije, odbio organizirati humanitarni let kojim bi se evakuirala velika skupina zaposlenika ruskog veleposlanstva sa svojim obiteljima, uključujući malu djecu", rekla je Zaharova.

Moskvin odgovor na "proturuski korak"

Prošlog tjedna je veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini zaprijetilo ovoj zemlji zbog njezinih aspiracija da postane članica NATO-a, navodeći kako bi to predstavljalo jasan "proturuski korak" na koji bi Moskva morala odgovoriti.

>>Rusija ozbiljno zaprijetila BiH

"Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu potporu vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle antiruskim koracima, što znači da se djelovanje svake države članice u okviru Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije", stoji u izjavi veleposlanstva koju je prenijela Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS).

Protjerani hrvatski diplomati

Također, prošlog tjedna je Rusija protjerala pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata i osoblja ambasade u Zagrebu u travnju.

>>Rusija protjerala hrvatske diplomate, Hrvatska najavila odgovor

Rusko ministarstvo vanjskih poslova u petak je hrvatskom veleposlaniku u Moskvi uručilo diplomatsku notu kojom je zatraženo da troje diplomata i dvoje administrativno-tehničkih djelatnika napusti zemlju.

"Kao odgovor na neprijateljske korake koje je ranije poduzeo Zagreb kako bi smanjio veličinu ruske diplomatske misije, (hrvatski veleposlanik) Tomislav Car primio je notu kojom se pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi proglašava 'personama non grata'", objavilo je rusko ministarstvo.

Ono navodi da je hrvatskom veleposlaniku izražen "snažni prosvjed zbog neutemeljenih pokušaja hrvatskih vlasti da okrive Rusiju za ratne zločine u Ukrajini i pružanja vojne pomoći hrvatske strane neonacističkom kijevskom režimu".

Zaharova bijesna, ima poruku za Balkan: Ako je ikad bilo sile smrtonosnije od kuge...

Glasnogovornica Zaharova se i jučer na društvenim mrežama ruskog veleposlanstva u BiH oglasila podužim tekstom u kojem je žestoko napala NATO, a spominjala je i 13. stoljeće. Nju je zasmetao posjet šefice britanskog Foreign Officea Liz Truss.

Analitičar Marinko Ogorec: Hrvatska definitivno nije u fokusu interesa Rusiji

Koliko ova zadnja događanja mogu biti značajna za jugoistok Europe? Oko ove teme smo popričali s vojno-političkim analitičarom Veleučilišta Velika Gorica Marinkom Ogorcem.

"Hrvatska definitivno nije u fokusu interesa Rusiji, nadajmo se da neće ni biti. S druge strane, činjenica je da se Hrvatska nedvosmisleno svrstala uz ostale zemlje Europske unije. Ona je jedna od aktivnih članica EU i u tom kontekstu ta činjenica sigurno može izazvati određene prijepore od Rusije kao takve", rekao je on.

Dodao je da je što se tiče jugoistoka Europe trenutno opterećujuće pitanje to što Srbija inzistira na pravu da podiže optužnice za zločine u Oluji, za što, rekao je on, "ne postoje elementi i to ne čini dobro u međudržavnim odnosima".

"Dugačak je put BiH prema NATO-u, Rusija to zna"

"Što se tiče Rusije i Bosne i Hercegovine, Rusi tu situaciju dobro poznaju. Poznato im je stanje na terenu. A ono je takvo da Bosna i Hercegovina ima još puno toga za učiniti da može pristupiti NATO-u, BiH na puno zahtjeva još treba odgovoriti.

Bez obzira na deklarativnu želju, dugačak je to put i Rusija je toga svjesna. Svakako, u interesu Republike Hrvatske je da Bosna i Hercegovina što prije uđe u NATO i u Europsku uniju. Ne samo BiH nego sve zemlje s prostora jugoistoka Europe, to bi bilo dobro za nas, za stabilizaciju odnosa u svakom smislu", poručio je.

Pitali smo ga što bi bilo kad bi BiH ipak ušla u NATO. Kakvu onda rusku reakciju očekivati?

"To je vrlo teško procijeniti. Definitivno BiH neće tako skoro ući u NATO. Ne govorimo tu o godini dana ili više godina, nego govorimo o dužem vremenskom razdoblju. Ne znamo kakva će onda biti politika Ruske Federacije, na koji način će se ona odnositi. Do nekih promjena će i tamo doći, neki procesi i Rusiji slijede", poručio je.

"Mi smo protjerali njihove diplomate, oni su uzvratili"

Što se tiče protjerivanja hrvatskih diplomata, smatra kako tu nije ništa iznenađujuće.

"Mi smo protjerali njihove diplomate, oni su uzvratili. Načelo reciprociteta je važno u diplomatskoj praksi. Kad smo se odlučili na protjerivanje njihovih diplomata, to smo mogli zasigurno i očekivati.

Međutim, dobro je što nije protjerano naše stalno izaslanstvo i da nije otkazana diplomatska misija. To ipak govori da Rusija ne želi u potpunosti prekinuti komunikaciju i začepiti diplomatske kanale.

Kao što sam rekao, bez obzira na to kako ovdje sve završilo, činjenica je da će doći do promjena u Rusiji na političkom planu, dobro je imati otvorenu diplomatsku komunikaciju. Rusija je toga očito svjesna", rekao je vojni analitičar Marinko Ogorec.

Karčić: Proglasi li RS neovisnost, formirat će se nepriznata proruska država nalik Abhaziji

Što se tiče Hrvatske, situacija je ipak puno jasnija nego s BiH. Hrvatska je uostalom i članica Europske Unije i NATO saveza. U BiH je kudikamo kompliciranije, ponajviše zbog Republike Srpske, koja sve više govori o odcjepljenju.

Kazivao je o tome i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je nedavno pozvao na "mirni razlaz" države u čijem vrhu sjedi, ustvrdivši kako je nemoguć bilo kakav dogovor o njenoj budućnosti.

>>Dodik: Vrijeme je za mirni razlaz u BiH

"Došlo je vrijeme da pokušamo još jednom aktivirati mehanizam mirnog razlaza u BiH", kazao je Dodik, uz ocjenu kako bi nakon dovršetka tog procesa svi mogli "mirno živjeti".

O ovoj temi, kroz kontekst rata u Ukrajini, pisao je za TRT World Harun Karčić, novinar i politički analitičar.

"Putin koristi Bosnu i Hercegovinu kao cjenkanje da pokaže Zapadu da može destabilizirati regiju Zapadnog Balkana po svojoj volji. Što se njega tiče, nefunkcionalna Bosna i Hercegovina ili sukob niskog intenziteta daleko je bolji od još jedne zemlje članice EU i NATO-a na Balkanu.

Brojni bosanski analitičari i intelektualci zabrinuti su što bi iz toga moglo proizaći, s obzirom na to da su im u mislima svježi nedavni vojni manevri Rusije u blizini ukrajinske granice, kao i inženjerirana migrantska kriza na granici Bjelorusije i Poljske te redovita kršenja baltičkog zračnog prostora.

To više nije politička kriza, već sigurnosna kriza koja se brzo pogoršava. Proglase li bosanski Srbi neovisnost, na granicama dviju država članica NATO-a, Hrvatske i Crne Gore, formirat će se nepriznata proruska država nalik Abhaziji", napisao je Karčić.

Ruska pomoć bosanskim Srbima zbog natjecanja sa Zapadom?

The Conversation je o ovoj temi pisao još u travnju te naveo kako bi Rusija svoj utjecaj na europsku politiku mogla uskladiti sa srpskim pozivima na samoopredjeljenje, dodajući kako, s obzirom na poziciju Bosne i Hercegovine na krilu Europske unije, to predstavlja sigurnosni rizik za EU.

"Rusija ima situaciju koja joj omogućuje korištenje diplomatske, političke ili čak vojne moći za daljnje napore u natjecanju sa zapadnim utjecajem. To bi moglo uključivati ​​povećanu političku ili ekonomsku potporu bosanskim Srbima, podršku srpskim snagama u slučaju da izbije sukob ili čak provođenje vojne operacije označene kao 'očuvanje mira'.

Ova konačna mogućnost je zapravo ono što je Rusija tvrdila da radi kada je napala Gruziju 2008. godine. Ulozi su visoki. Posljednji građanski rat u Bosni rezultirao je sa 100.000 ubijenih ljudi i raseljenih gotovo 2.5 milijuna ljudi.

Ova humanitarna katastrofa dogodila se u vrijeme kada je međunarodna zajednica bila relativno ujedinjena iza Sjedinjenih Država i kada su Amerikanci mogli vršiti pritisak na različite strane da postignu nagodbu u Daytonu. Neupitna američka dominacija danas nije slučaj", navodi se u analizi The Conversationa.