Kubanski aktivisti s južne Floride žele da komunistička vlada na Kubi bude sljedeća meta Trumpove administracije, nakon smrti iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i uhićenja venezuelanskog vođe Nicolása Madura.
Potaknuti ovim događajima, aktivisti za slobodnu Kubu održali su prosvjede u Miamiju i u ponedjeljak potpisali dokument koji ocrtava okvir za tranziciju vlasti, piše Politico.
Zajednički američko-izraelski udar na Iran potaknuo je na jugu Floride iščekivanje brze akcije i na Kubi, a uzbuđenje je bilo vidljivo i na ulicama. Nekoliko tisuća pripadnika dijaspore tijekom vikenda je u karavani prošlo Miamijem u znak podrške Trumpovom rušenju vlade u Teheranu. Prosvjednici su zatražili "maksimalni pritisak" na Kubu i teške posljedice za komunističke vođe, a na društvenim mrežama dijelili su snimke i fotografije uz hashtag "#Cubanext".
Neposredno nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da bi SAD mogao provesti "prijateljsko preuzimanje" Kube, koalicija od više od 30 kubanskih oporbenih i organizacija otpora sastala se u ponedjeljak u Miamiju kako bi potpisala "Sporazum o slobodi", koji iznosi njihov plan za postkomunističko uređenje.
U dokumentu, koji je poslan i State Departmentu, Komunistička partija Kube naziva se "zločinačkim pothvatom" i traži se njezino raspuštanje. Također se navode faze oslobođenja, stabilizacije i obnove Kube, što bi kulminiralo demokratskim izborima.
"Nema razloga da im se iskazuje milost, baš kao što ni oni nisu iskazali milost kubanskom narodu", rekao je za Politico Alex Otaola, jedan od aktivista koji su prisustvovali potpisivanju, govoreći o kubanskom vodstvu. Otaola je bio i organizator karavane i predsjednik Kubanske antikomunističke zaklade.
Pritisak za promjenu režima na Kubi događa se u potencijalno osjetljivom trenutku za Trumpovu administraciju, koja je sada uključena u sukob s Iranom koji se širi i na druge zemlje u regiji. Iako je godinama kritizirao američko uplitanje u strane ratove, Trump je tijekom svog drugog mandata maksimalno iskoristio američku silu u Venezueli i Iranu.
Državni tajnik Marco Rubio, bivši senator s Floride i sin kubanskih imigranata, vodio je pregovore s Havanom. SAD je uveo blokadu goriva koja je, prema Trumpovim komentarima novinarima u petak, ostavila zemlju bez nafte, hrane i novca.
Na upit o detaljima pregovora, dužnosnik Bijele kuće za Politico je odgovorio: "Kao što je predsjednik rekao, razgovaramo s Kubom, čiji bi čelnici trebali postići dogovor. Kuba je propala država čiji su vladari pretrpjeli težak udarac gubitkom potpore Venezuele i obustavom isporuka nafte iz Meksika."
Gradonačelnik Hialeaha Bryan Calvo, koji predstavlja grad s najvećim udjelom kubanskih stanovnika u SAD-u, rekao je da su njegovi birači očekivali američku akciju na Kubi i prije Irana. Sada je, kaže, "sasvim jasno da će administracija poduzeti kinetičke akcije na više mjesta istodobno". Kuba bi, dodao je, "trebala biti na vrhu tog popisa".
"Čekamo 67 godina", nastavio je, misleći na vrijeme proteklo od Kubanske revolucije. "Očito je da želimo da se to dogodi što prije, no mislim da ćemo nešto vidjeti vjerojatno prije kongresnih izbora."
Hialeah je prije nekoliko tjedana održao sastanak s gradskim vatrogasnim i policijskim zapovjednicima kako bi se pripremili za posljedice koje bi akcije protiv Kube mogle imati na grad.
Mogućnost promjene vlasti na Kubi osjeća se i u Tallahasseeju, gdje su republikanski zastupnici podnijeli amandman na zakon o stranom utjecaju koji bi guverneru dao ovlast da suspendira zakone koji ograničavaju trgovinu s Kubom ako Trumpova administracija svrgne komunističko vodstvo.