MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u Splitu, gdje se održava 11. ISABS Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini, kako terapijski i dijagnostički odgovori u medicini u budućnosti leže u imunologiji i genetici, dodavši kako se priprema uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij za genska testiranja za bolje prilagođavanje terapija.
U organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti Mayo Clinic i Specijalne bolnice Sv. Katarina te u suradnji s američkom Akademijom za forenzične znanosti u Podstrani kod Splita do 22. lipnja se održava 11. ISABS Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini, na kojoj sudjeluje 400 stručnjaka i znanstvenika iz gotovo cijelog svijeta, među kojima i četvero dobitnika Nobelove nagrade.
Priprema se otvaranje laboratorija za genska testiranja
Na kongresu će, među ostalim, biti govora o personaliziranoj i regenerativnoj medicini, farmakogenomici, molekularnoj dijagnostici, terapiji matičnim stanicama i genskoj terapiji, imunoterapiji te forenzičkoj i antropološkoj genetici.
Među sudionicima su i nobelovci Paul Modrich s Duke Universityja, Avram Hershko s Techniona, Robert Huber iz Max Planck Instituta te Ada Yonath iz Weizmann Institutea of Science, ali i renomirani stručnjaci s Harvard School of Medicine, MIT- a i brojnih drugih.
"U medicini i znanosti događaju se velike promjene, terapijski i dijagnostički odgovori u budućnosti leže u imunologiji i genetici. Na tom tragu se događaju i promjene u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a da Hrvatska dobro prati svijet, potvrđuje i činjenica da su najveći stručnjaci svijeta došli u Split", rekao je ministar Kujundžić.
"Pripremamo uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij gdje će se raditi genska testiranja kako bi se bolje prilagodila terapija", dodao je.
Na otvorenju bili i Horvat i Divjak
Otvorenju skupa ranije danas, uz ministra zdravstva Kujundžića, nazočni su bili i ministar gospodarstva Darko Horvat i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Upitan da prokomentira minimalna izdvajanja za znanost ministar gospodarstva kazao je da ne želi ulaziti u drugi resor iako nisu zadovoljni ni investicijama u razvoju istraživanja od 0,86 posto. To ih ne zadovoljava pa su napravili iskorak prema otvaranju dva velika nova natječaja financirana europskim sredstvima.
"U završnoj je fazi natječaj koji će pratiti strategiju pametne specijalizacije te još jedan natječaj kroz koje ćemo do kraja godine hrvatskim poduzetnicima na raspolaganje staviti 2,2 milijarde kuna iz EU fondova. To sve radimo u nadi da se kroz novoosnovanu inovativnu mrežu predmetna sredstva plasiraju u realni poduzetnički sektor, da se napravi transfer znanja i tehnologije te da brojka od 0,86 posto do kraja sljedeće godine dođe na razinu 1,5 posto, a nakon toga u sljedećih tri godine na 2,5 posto, što je prosjek EU-a", rekao je Horvat.
Novinare je zanimalo i hoće li se povećavati kvota radnika koji nedostaju na tržištu rada, na što je ministar Horvat rekao da u ovom trenutku treba vidjeti što nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje, nakon čega će se razmotriti situacija te će vlada pravodobno reagirati.
Ministrica Divjak je rekla kako je važno povećati izdvajanja za znanost.
"Najznačajniji element u postizanju gospodarskog rasta su znanstvena i primijenjena istraživanja te istraživanja povezana s gospodarstvom. Prvi element je povećano izdvajanje iz državnog proračuna koji doprinosi ukupnom udjelu izdvajanja za znanost i istraživanja u bruto domaćem proizvodu i drugi koji je bolja organizacija znanstvenih instituta i sveučilišta kako bi doprinos bio značajniji", kazala je ministrica Divjak dodavši da Hrvatska u ovom trenutku za znanost izdvaja 0,86 posto BDP- a.
Podsjetila je kako je europski cilj izdvajanja tri posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na samom dnu u Europi po izdvajanju za znanost, zbog čega im je velika zadaća da se izdvajanje bitno poveća u sljedećem razdoblju.