POREZNE reforme same po sebi ne mogu osigurati gospodarski razvoj Hrvatske. Za to su potrebne promjene u obrazovanju, gospodarstvu i drugim područjima, poručeno je na panelu "Hrvatska porezna politika između reformi, konkurentnosti i fiskalne održivosti", održanom u sklopu konferencije Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) upozorio je da se od porezne politike očekuje previše, dok je ekonomistica Vedrana Pribičević istaknula da Hrvatska ima oko 15.000 nepopunjenih mjesta na fakultetima i da bi se trebala ozbiljnije pozabaviti načinom na koji troši novac na visoko obrazovanje.

Lalovac: Ne može se sve riješiti smanjivanjem poreza

Lalovac, koji je danas predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, rekao je da su ministri financija pod stalnim pritiskom, neovisno o tome koja je stranka na vlasti.

Objasnio je da se od njih očekuje da smanjivanjem poreza potaknu gospodarski rast, iako se ključne reforme, prema njegovu mišljenju, moraju provesti u drugim resorima.

"Reforme se ne nalaze u Ministarstvu financija", poručio je Lalovac, navodeći kao primjere ministarstva obrazovanja, gospodarstva i poljoprivrede.

Podsjetio je na porezne promjene koje je proveo dok je bio ministar financija od sredine 2014. do početka 2016. godine, a prije toga zamjenik ministra Slavka Linića.

Očekuje novo povećanje neoporezivog dijela plaće

Lalovac je među važnijim promjenama iz svojeg mandata izdvojio povećanje osnovnog osobnog odbitka, odnosno dijela dohotka na koji se ne plaća porez.

Rekao je da je to u vrijeme velikog proračunskog deficita bio vrlo riskantan potez, posebno zato što je porez na dohodak važan izvor prihoda lokalnih jedinica.

Ipak, smatra da se povećanje osobne potrošnje kroz porezno rasterećenje pokazalo dobrim potezom. U tom je kontekstu spomenuo i kasniji zakon kojim je riješen problem kredita u švicarskim francima, čime se građanima oslobodio dio prihoda.

Prema njegovoj ocjeni, Hrvatska je posljednjih godina napravila pozitivne pomake u poreznom rasterećenju, ali smatra da je taj proces postupno izgubio zamah.

Lalovac očekuje da bi Vlada sljedeće godine, koju je nazvao predizbornom, mogla ponovno povećati osnovni osobni odbitak. Upozorio je, međutim, da bi takva odluka dodatno smanjila prihode lokalnih proračuna.

"Vrijeme za smanjivanje poreza na potrošnju je prošlo"

Bivši ministar osvrnuo se i na porez na nekretnine, koji Vlada Zorana Milanovića nije uspjela uvesti. Rekao je da se i dalje zauzima za sveobuhvatniji oblik oporezivanja nekretnina.

Upozorio je da se Hrvatska u europskim usporedbama ističe visokim oporezivanjem potrošnje.

Ipak, smatra da se porezi na potrošnju ne mogu značajnije smanjivati bez reformi u drugim dijelovima gospodarstva i javnog sektora.

Zbog inflacije i visokih proračunskih prihoda od PDV-a, Lalovac ocjenjuje da je vrijeme za takva porezna smanjenja prošlo.

Pribičević: Imamo 15.000 praznih mjesta na fakultetima

Ekonomistica Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa također smatra da porezne promjene nisu dovoljne za gospodarski razvoj.

Kao jedan od glavnih problema izdvojila je obrazovni sustav, posebno visoko obrazovanje. Zauzela se za znatno veće otvaranje hrvatskih sveučilišta međunarodnim studentima i suradnji s inozemstvom.

Upozorila je da je na hrvatskim fakultetima ostalo oko 15.000 nepopunjenih mjesta, dok se istodobno nastavlja financiranje zaposlenika koji predaju sve manjem broju studenata.

"Nemoguće im je dati otkaz (...) oni očito predaju sve manjem broju studenata, pa se stoga javlja pitanje efikasnosti trošenja javnog novca, a ne više toliko poreznog sustava", ustvrdila je Pribičević.

Veća konkurencija mogla bi smanjiti cijene

Pribičević smatra da su reforme potrebne i u gospodarstvu, posebno kada je riječ o povećanju konkurencije na hrvatskom tržištu.

Prema njezinoj ocjeni, snažnija konkurencija među poduzećima mogla bi dovesti do nižih cijena proizvoda i usluga koje građani svakodnevno kupuju.

Upozorila je i na važnost jednostavnih i razumljivih poreznih propisa. Smatra da njihovo često mijenjanje stvara nesigurnost za građane i poduzetnike.

Navela je da se, prema pojedinim ocjenama, upravo nepredvidivost poreznog sustava ubraja među glavne razloge zbog kojih investitori zaobilaze Hrvatsku.

Bivši šef Porezne uprave pohvalio njezin rad

Bivši ravnatelj Porezne uprave Josip Lozančić pozitivno je ocijenio rad te institucije, istaknuvši da u njoj radi velik broj kvalitetnih zaposlenika.

Smatra da je hrvatska Porezna uprava tijekom proteklih desetljeća bila predvodnik u uvođenju novih poreznih sustava i postupaka u regiji.

Podsjetio je da je Hrvatska među prvima u regiji uvela PDV te da je iskustva o tom porezu prenosila Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Kao primjer izdvojio je i fiskalizaciju, koju je Hrvatska uvela prije pristupanja Europskoj uniji, a o svojim iskustvima poslije je educirala i pojedine članice EU-a.

Spomenuo je i uvođenje obrasca JOPPD, kojim se prijavljuju podaci o primicima, porezima i doprinosima.

Unatoč pozitivnoj ocjeni, Lozančić smatra da bi Porezna uprava mogla učinkovitije koristiti sredstva i zaposlenike kojima raspolaže.

Panel je održan na konferenciji kojom Hrvatska komora poreznih savjetnika obilježava 15 godina djelovanja i 25 godina zakonskog uređenja poreznog savjetništva u Hrvatskoj.