Livia Puljak, suradnica Indexa, među 1% najutjecajnijih znanstvenika svijeta

KOLUMNISTICA Indexa Livia Puljak, preciznije jedna od autorica Index laba, završila je nedavno na poznatoj neovisnoj listi znanstvenika među 1% najutjecajnijih u svijetu.

Doktorica medicine Puljak za Index lab pokriva teme iz područja medicine. Donedavno je bila profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu, a sada predaje na Hrvatskom Katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 100 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima.

>> Koliko su sigurni ili nesigurni lijekovi koje pijemo?

Po kojem kriteriju se biraju najutjecajniji znanstvenici?

Za Index je objasnila što znači činjenica da se našla u tako elitnoj skupini.

"U znanosti težimo mjerenju svega pa se tako želi mjeriti i utjecaj pojedinog znanstvenika na znanost", kaže Puljak pa dodaje da je objektivno mjerenje učinka znanstvenih radova ključno za ocjenu rezultata istraživanja, što kasnije utječe na rangiranje ustanova i zemalja, raspodjelu sredstava za istraživanje, zapošljavanje te nacionalne i međunarodne znanstvene prioritete.

Broj citata jedan je od pokazatelja kojim se mjeri uspjeh znanstvenika. Citat znači da je netko vaš znanstveni rad, odnosno vaše znanstveno djelo, citirao, odnosno spomenuo u svojem znanstvenom djelu. Autor koji vas citira navodi vaš rad u popisu literature, odnosno referenci. Veći broj citata u pravilu je kompliment za znanstvenika jer to znači da je više autora, odnosno radova, citiralo njegove znanstvene radove.

"Naravno, mjerenje broja citata nije savršen pokazatelj nečijeg znanstvenog uspjeha. Na primjer, postoje i takozvani negativni citati – tako nešto zavrijedite ako vas netko spominje zbog nečega lošega, odnosno ako vaš rad u svojem radu kritizira", tumači Puljak.

Formula za izračun utjecaja

Osim ukupnog broja citata, predloženi su i razni drugi pokazatelji uspješnosti znanstvenika koji koriste broj citata na neki drugi način. Jedan od tih pokazatelja uspjeha razvio je prije nekoliko godina ugledni američki istraživač John Ioannidis sa suradnicima na američkom sveučilištu Stanford. Za razvoj novog pokazatelja uspješnosti bili su motivirani činjenicom da ne postoji velika javno dostupna baza podataka koja sustavno rangira sve najcitiranije znanstvenike u svakom znanstvenom polju s dovoljnom dubinom rangiranja.

Primjerice, postoji mrežna stranica Google Scholar (Google Znalac) na kojoj se nalaze javno dostupni citati znanstvenika, ali samo onih koji su na toj stranici izradili svoj profil. Ioannidis i suradnici osmislili su složeni pokazatelj uspješnosti znanstvenika koji se zove utjecaj citiranosti koji u obzir uzima šest citatnih metrika, a to su ukupni citati; Hirschov h-indeks; Schreiberov hm-indeks prilagođen koautorstvu; broj citata radova na kojima je znanstvenik jedini autor; broj citata radova na kojima je autor jedini ili prvi autor; i broj citata radova na kojima je znanstvenik jedini, prvi ili zadnji autor. Formula za izračunavanje utjecaja citiranosti predstavljena u PLOSBiology izgleda ovako:

"Posljednjih nekoliko godina zaredom Ioannidis i suradnici objavljuju dvije liste najutjecajnijih svjetskih znanstvenika temeljem svojega pokazatelja – jedna lista pokazuje utjecaj citiranosti u zadnjoj kalendarskoj godini, a jedna utjecaj citiranosti u cijeloj karijeri. U aktualnoj analizi koja je objavljena u listopadu 2021., moje ime je na obje liste. I, sad, što to meni znači? U praktičnom smislu apsolutno ništa jer u sustavu u kojem radim nema nagrada za uspješan rad niti ima sankcija za loš. Možda bih to eventualno mogla koristiti kao argument kod mojih bližnjih koji se žale da po cijeli dan buljim u računalo. Možda ovo posluži kao dokaz da stvarno nešto radim", našalila se Livia koja je među prijateljima poznata po marljivosti.

"U nepraktičnom smislu, to je laskav kompliment. Lijepo je kad vas neovisna analiza svrsta među najutjecajnije znanstvene autore na svijetu. Još je bolje kad se to priznanje temelji na matematičkoj formuli koja je toliko komplicirana da je moji prijatelji sigurno neće provjeravati. Najponosniji na tu listu sigurno je jedan od mojih mentora koji mi je jednom rekao da nikad znanstvenika od mene", dodala je u istom tonu.

"Osobito mi je drago na listi vidjeti i druge hrvatske znanstvenike, kao i brojne međunarodne prijatelje i kolege s kojima uspješno surađujem niz godina. Sad imam znanstvenu potvrdu da se družim i surađujem s utjecajnim ljudima", zaključila je Indexova kolumnistica.

Pročitajte više