Stranka demokratskog socijalizma (PDS), stranka nasljednica Komunističke partije DDR-a, sa osvojenih je 23,4 posto glasova postala druga po redu najjača politička stranka u Saskoj, a sa 27,8 posto u Brandenburgu dolazi u obzir i kao koalicijska stranka za SPD koji je osvojio najviše glasova.
SPD je u Brandenburgu prema istim neslužbenim procjenama ARD-a osvojio 32,2, CDU 19,4, dok Zeleni i Liberali iz FDP-a sa 3,5 odnosno 3,4 posto nisu uspjeli prijeći izborni prag. Sljedećih pet godina će u Brandenburgu prema prvim procjenama na vlasti ostati socijaldemokratsko-demokršćanska koalicija premijera Michaela Platzeka (SPD).
CDU je sa 41,2 posto osvojenih glasova u Saskoj izgubio apsolutnu većinu, te će dosadašnji premijer Georg Milbradt (CDU) sljedećih pet godina biti prisiljen na stvaranje kolaicije, najvjerojatnije sa SPD-om. Socijaldemokrati su u ovoj istočnonjemačkoj pokrajini sa osvojenih 9,8 posto ponovili slabe rezultate od prije pet godina. Ulazak u parlament u Dresdenu su sa 5 posto ponovno osigurali Zeleni, te sa 5,9 posto i Liberali.
U prvim komentarima izbora, koji se vrednuju kao prva veća reakcija birača nakon početka narodnog revolta usmjerenog protiv socijalnih reformi vlade Gerharda Schroedera, predstavnici velikih stranka CDU-a i CSU-a izrazili su zabrinutost zbog uspjeha desnoradikalnih stranka.
U Saskoj je NPD, koji u svom programu otvoreno dovodi u pitanje demokratski poredak u Njemačkoj, osvojio gotovo jednak broj glasova kao i SPD. Stranke s nedemokratskom poviješću, PDS i NPD, u ovoj su saveznoj pokrajini zajedno osvojile gotovo trećinu svih glasova. U Brandenburgu je desnoradikalni DVU osvojio više glasova od Zelenih i Liberala.
Analitičari su najavljivali ovakav ishod izbora koji pokazuje da je i gotovo petnaest godina nakon pada Berlinskog zida razlika između istoka i zapada zemlje i dalje velika. Prosvjedi protiv socijalnih reformi savezne vlade, koje je međutim odobrila i demokršćanska oporba, uglavnom su mobilizirali stanovništvo bivšeg DDR-a.
Izbori u Brandenburgu i Saskoj se doživljavaju kao plod socijalnog revolta protiv nepromjenjenog stanja na istoku zemlje. Ispitivanje javnog mišljenja koje je jučer objavio tjednik "Der Spiegel" pokazuje da se gotovo jedna trećina istočnonjemačkih građana smatra zapostavljenima.
Jedno ispitivanje provedeno prije nekoliko tjedana pokazalo je da jedna petina građana Njemačke priželjkuje ponovnu izgradnju Berlinskog zida.
Općinski izbori u najmnogoljudnijoj savezoj pokrajini Sjeverno Porajnje - Vestfalija za tjedan dana pokazat će u kojoj je mjeri narodni revolt prisutan i na zapadu zemlje.
(Hina) xnkre ydv