PREDSJEDNIK saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) na današnjoj je sjednici članovima Odbora predočio svoj prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, kojim predlaže smanjenje broja zastupnika, ukidanje izborne liste za dijasporu, te uvođenje otvorenih izbornih lista.
Arlović je rekao da je njegova nakana bila članove odbora izvijestiti o njegovom zakonskom prijedlogu kao podlozi da Odbor usuglasi stavove i zajednički predloži izmjene izbornog zakona, jer su HSS i DC već predložili svoje izmjene navedenog zakona.
Po Arlovićevu prijedlogu, u Sabor bi se biralo 120, umjesto 151 zastupnik kako je propisano važećim zakonom iz listopada 1999., jer bi, tvrdi, manji broj zastupnika bio operativniji i učinkovitiji.
Zastupnici bi se, kao i do sada, birali u deset izbornih jedinica, ali bi se u svakoj izbornoj jedinici biralo 12, a ne 14 zastupnika kao po sadašnjem zakonu. Birali bi se na temelju razmjernog sustava na ´otvorenim listama´. To znači da bi birači osim što bi glasovali za određenu listu na njoj mogli zaokruživati i ime pojedinih kandidata s te liste.
Hrvatski državljani koji uz hrvatsko imaju i drugo državljanstvo, a borave izvan Hrvatske po Arlovićevu bi prijedlogu imali pravo glasovanja pod istim uvjetima kao i svi hrvatski državljani, tako da više ne bi postojala posebna lista za dijasporu.
To znači da moraju biti prijavljeni u Hrvatskoj i da se mogu kandidirati na bilo kojoj stranačkoj ili nezavisnoj listi, te da će za njih moći glasovati svi građani u izbornim jedinicama gdje su predloženi kao kandidati, odnosno gdje državljani s dvojnim državljanstvom imaju prebivalište.
Na taj bi se način u Sabor biralo tri ili pet zastupnika, a ako se ne izaberu na izborima sa stranačkih ili nezavisnih lista, izabrali bi se naknadno s lista koje su u većini izbornih jedinica dobile najveći broj glasova.
Zbog usklađivanja svog prijedloga s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnim manjina, Arlović predlaže da pripadnici manjina u Sabor biraju osam zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici.
Srbi bi birali tri zastupnika, Mađari i Talijani po jednog, pripadnici bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine zajedno jednog zastupnika, pripadnici češke i slovačke manjine zajedno jednog, a pripadnici austrijske, njemačke, rusinske, ukrajinske i židovske zajedno jednog.
Alternativa tom prijedlogu je da se u skupinu s češkom i slovačkom manjinom ubroje i pripadnici poljske, romske i ruske manjine, a u posljednju i najveću skupinu još i pripadnici albanske, bugarske, rumunjske, turske i vlaške manjine.
Ukupni troškovi izborne promidžbe po Arlovićevu bi prijedlogu bili ograničeni na 15 milijuna kuna, a predlaže i nespojivost zastupničke s dužnosti gradonačelnika i dogradonačelnika, osoba koje u izvršnim tijelima jedinica lokalne samouprave profesionalno obavljaju dužnost, te vijećnika i djelatnih vojnih osoba.
Odbor je na današnjoj sjednici većinom glasova podržao vladin prijedlog izmjena Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, te ga po hitnom postupku uputio u saborsku proceduru.
Tim se prijedlogom omogućava zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u lokalnim predstavničkim tijelima, što propisuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.