FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron obećao je u ponedjeljak izdvojiti 15 milijardi eura kako bi ubrzao prijelaz na zelenu ekonomiju, dan nakon što su Zeleni na lokalnim izborima potukli njegovu stranku i preuzeli vlast u više velikih gradova.
Macron je rekao ubrzati donošenje i provedbu ekoloških politika i da je spreman, ako to parlament dopusti, sazvati referendum o dopuni ustava kako bi u njega uključio i ciljeve zaštite klime.
"Izazov našoj klimi traži da činimo više"
On je odgovarao na prijedlog Građanskog vijeća za klimu dok ga uvjerljive pobjede Zelenih u francuskim gradovima stavljaju pod pritisak da djeluje u zaštiti okoliša.
"Izazov našoj klimi traži da činimo više", rekao je Macron članovima Vijeća za klimu na susretu u Elizejskoj palači.
Također je podržao prijedlog da se uvede moratorij na izgradnju novih trgovačkih zona na periferijama gradova i rekao da razmatra donošenje novog zakona protiv "ekocida".
Vijeće za klimu je ekocid definiralo kao svako djelovanje koje nanosi ozbiljnu štetu okolišu i predložilo da se takav zločin kažnjava zatvorom i novčanom kaznom do 10 milijuna eura.
No Macron je Vijeću rekao da se ne slaže s njihovim prijedlogom uvođenja poreza od 4 posto na dividende kako bi se pomoglo financiranju zelenih politika ustvrdivši da bi takav namet obeshrabrio ulaganja.
Na lokalnim izborima Macronova stranka bez velikih pobjeda
Francuska zelena stranka, službenog naziva Ekologija Europe - Zeleni (EELV), iznenadila je u nedjelju izbornim pobjedama u velikim gradovima poput Lyona, Bordeauxa i Strasbourga.
Zeleni često ulaze u saveze s lijevim strankama, manji su partner u pobjedničkoj koaliciji u Parizu kojoj su na čelu socijalisti, a još uvijek imaju izglede postati pobjednik i u Marseilleu.
Macronova vladajuća stranka na francuskim lokalnim izborima nije ostvarila nijednu pobjedu u velikim gradovima, što predsjednika ostavlja bez baze lokalnih vlasti u eventualnoj kandidaturi na predsjedničkim izborima 2022.
Macron je ustanovio Građansko vijeće za klimu nakon prosvjeda "žutih prsluka" koji su izbili zbog porasta poreza na dizelsko gorivo, ali su se pretvorili u širu pobunu protiv predsjednika i njegovih reformskih planova u korist poslovne zajednice.