"Prošle je godine organizirano da se na Lukin rođendan, krajem travnja, zakonodavcima pošalje velik broj pisama i mailova. Na inicijativu se odazvalo jako puno ljudi, ali nitko od odgovornih nije ni komentirao da je dobio pismo. Pravili su se kao da se ništa nije dogodilo. U međuvremenu se maloljetničko nasilje s teškim posljedicama ponovilo još nekoliko puta, i ponovno je krenula inicijativa", rekla je za Index Lukina majka Suzana.
Iz Ureda predsjednika Indexu je rečeno kako će predsjednik zasigurno pročitati pismo, te na njega adekvatno odgovoriti. "Predsjednik će se svakako očitovati o građanskom upitu i pročitati pismo, kao što čini sa svakim upitom građana", rekli su, iako nisu mogli ulaziti u detalja, budući da nisu dobili službeni dopis.
Maloljetnik koji nekoga ubije nije delinkvent nego ubojica
Već 1999. upozoravalo se da je "Zakon o sudovima za mladež“ preblag, jer su "njime smanjene kazne i represivnost kaznenog postupka, a proširen prostor za pedagoška i druga nastojanja usmjerena na bolju socijalnu integraciju delinkvenata", nastavlja se. "Je li u redu maloljetnik koji je nekoga lišio života, počinio teški zločin premlaćivanja, nanio nekome teške tjelesne ozljede opasne po život, učinio od nekoga invalida, promijenio nekome lični opis, bitno utjecao na kvalitetu nečijeg budućeg života u zdravstvenom, socijalnom, društvenom pogledu, delinkvent?", pitaju se građani, i jasno odgovaraju – ne, to nije delinkvent nego ubojica ili nasilnik s tendencijom da postane ubojica i zbog toga je prijetnja za društvo.
Razdvojiti kaznena djela, natjerati odgovorne da zaista odgovaraju
"Potrebno je razdvojiti kaznena djela po svojoj težini i klasifikaciji i onda u skladu s time i postupati prema počiniteljima. Oni koji počine najteža kaznena djela protiv života i tijela drugog djeteta, žene, muškarca, starca... moraju odgovarati za takve zločine i mora im se suditi te moraju proći kazneni postupak koji će biti sukladan s težinom učinjenog kaznenog djela. Naime, jedino će na taj način (možda) shvatiti težinu počinjenog, a istovremeno će takvo suđenje i kazna biti jasna i glasna poruka ostalim mogućim nasilnicima u zemlji", stoji u pismu
Iako je 1999. godine, zaključeno kako "Kazneni sud ipak ne smije biti skrbnički sud", tada se ignoriralo priznate stručnjake, a danas autori pisma pitaju zakonodavce: " Ignorirate li vi nas građane države kojom upravljate i koju vodite? Jeste li i što učinili po pitanju sprječavanja maloljetničkog nasilja i delinkvencije i tko je i na koji način u to uključen? Kome se mogu obratiti za pomoć roditelji žrtava i kakvu će pomoć pri tome dobiti? Da li ste postrožili Zakon? Kakve su nove sankcije? Na koji način se provode programi prevencije? Ili smo ostali na obavijesti o tome kako nećete moći udovoljiti našim traženjima jer je to prekompleksno pitanje? Mislite li da je pitanje kompleksnije od smrti Abramova u centru Rijeke ili izobličenog lica najnovije četrnaestogodišnje žrtve koja je trpjela 3 sata batinanja radi mobitela i siće (oh kako ovo poznato zvuči!!!)".
Nadaju se odgovoru
"Ako je pitanje kompleksnije od toga, izjasnite se o tome jasno i glasno i stanite iza tih svojih riječi potpisima. Tako da znamo roditeljima budućih žrtava – koje su s ovakvim stavom neminovne, reći tko je odgovoran", zaključuje se.
Inicijativa je, navela je Suzana Ritz, usmjerena prema Saborskom odboru za zakonodavstvo i Uredu Predsjednika. "Znamo da predsjednik ne može reagirati, ali prošle je godine bio član saborskog odbora kojemu smo se obratili i nadamo se da će apel imati utjecaja. Grupa je u međuvremenu širi i nadam se da bi zakonodavci trebali reći nekoliko suvislih riječi, jer ipak smo mi ti koji su izabrali vlast, a vlast bi trebala biti tu za nas, ne obratno", zaključila je.