Foto: Getty
MARINE Le Pen (48), predsjednica Nacionalne fronte (NF), ozbiljan je kandidat za predsjednika Francuske na izborima ove nedjelje.
>>Četvero kandidata za predsjednika Francuske u mrtvoj trci
>>Le Pen se sastala sa svojim financijerom Putinom, hoće li joj to pomoći na skorim izborima?
Dovela Nacionalnu frontu u mainstream i izbacila oca iz stranke
Le Pen je NF odvela bliže političkom "mainstreamu" nego što je njen otac i osnivač ove ekstremno desne stranke, Jean-Marie Le Pen, ikada uspio. A da bi to postigla, morala ga je prvo zamijeniti na čelu stranke, a zatim i izbaciti iz nje, iako svoj politički život duguje upravo njemu.
Naime, kako bi "rebrandirala" stranku i očistila je od fašističkog imidža te otvoreno rasističke i antisemitske retorike koji prate FN od njenog osnutka 1972., Le Pen se morala obračunati i s vlastitim ocem koji je u više navrata javno davao revizionističke izjave o nacističkim zločinima u Drugom svjetskom ratu.
Njegov komentar iz 2013., iako ne prvi takvog tipa, o plinskim komorama u nacističkim logorima smrti kao "minornom detalju iz povijesti Drugog svjetskog rata," bila je kap koja je prelila čašu. Nakon što se odbio odazvati disciplinskom povjerenstvu FN-a, Jean-Marie Le Pen je prvo suspendiran, a potom i izbačen iz stranke, što je dovelo do gorke obiteljske zavade između oca i kćeri.
A upravo njen otac bio je meta bombaškog napada na njihov obiteljski dom kada je imala samo 8 godina. Od djetinjstva je pokazivala interes za politiku, s 18 godina se učlanila u FN, kao diplomirana pravnica i odvjetnica vodila je stranački sektor za pravosuđe, 2003. je postala potpredsjednica, a 2011. predsjednica stranke.
Obećanja: Radikalno rezanje imigracije i Frexit
Iako je deklarirani katolik, Marine Le Pen se dvaput razvela, a trenutno je u izvanbračnoj zajednici s bivšim tajnikom stranke, Louisom Aliotom. Iz prvog braka, također sa stranačkim kolegom Franckom Chauffroyom, ima troje djece, Jehanne, Louisa i Mattildu, koje uglavnom drži podalje od medijskih reflektora. A iako se danas predstavlja kao feministkinja, nije mogla oprostiti svojoj majci što se fotografirala za Playboy kako bi napakostila svojem bivšem mužu.
Kako izvještava CNN, iako je ublažila imidž FN-a i očistila ga od neonacističkih članova, Le Pen je zadržala ključna politička uvjerenja svojeg oca o imigraciji i Europskoj uniji. Tako je među njenim glavnim obećanjima rezanje imigracije u Francusku s 200.000 na 10.000 godišnje, smanjenje pristupa imigranata javnim službama, izlazak iz eurozone (i povratak franka) i iz Schengenske zone te referendum o "Frexitu" - izlasku Francuske iz EU, u slučaju da ne uspije S Bruxellesom ispregovarati slabije integriranu europsku zajednicu. Također namjerava povući Francusku iz NATO pakta.
Afera s fiktivnim zaposlenjima u Europskom parlamentu
Međutim, njeni žestoko euroskeptični stavovi nisu je, naravno, spriječili da bude zastupnica u Europskom parlamentu od 2004. do danas. Osim što prima unosnu zastupničku plaću, Le Pen se našla usred afere kada je EP od nje zatražio vraćanje gotovo 300 tisuća eura, nakon što je Europski ured protiv pronevjera u istrazi otkrio da su zaposlenici FN-a bili ilegalno isplaćivani novcima iz europskih fondova za rad za tu stranku u Francuskoj.
Istraga zbog pronevjere novca kroz fiktivna zaposlenja obuhvatila je i njene bliske suradnike, sjedište stranke u Parizu je pretraženo, dok je ona sama odbila doći na policijsko ispitivanje. Francusko pravosuđe zatražilo je od europskog parlamenta da joj ukine zastupnički imunitet zbog ove istrage, samo desetak dana prije izbora.
Na gospodarskom planu Le Pen zagovara protekcionizam, odnosno "ekonomski nacionalizam", a na polju međunarodnih odnosa veći izolacionizam, ali u isto vrijeme i strateško partnerstvo s Rusijom. Sve to, nimalo slučajno, podsjeća na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Dva totalitarizma": globalizacija i islamizam
Po uzoru na Trumpovu parolu "Amerika prva", Le Pen obećava da će za nju Francuska biti prva. "Neće biti drugih vrijednosti niti zakona u Francuskoj osim francuskih", izjavila je na početku svoje predizborne kampanje u veljači, koju vodi pod sloganom "u ime naroda". Njeni pristaše, pak, rado skandiraju parolu "mi smo u našoj zemlji."
Kako prenosi Sky News, glavne prijetnje protiv kojih Le Pen tvrdi da se bori su "dva totalitarizma": globalizacija predvođena "anglo-saksonskim multikulturalizmom" i islamski fundamentalizam. U isto vrijeme se predstavlja kao istinski zaštitnik francuskih radnika, pogotovo onih manje kvalificiranih, za koje traži veća prava, zaustavljanje liberalizacije strogo reguliranog tržišta rada i bolju socijalnu zaštitu. Mjere kojima bi to provela su, među ostalima, tarife na uvoznu robu i ugovore sa stranim radnicima, smanjenje dobi za mirovinu te stroža regulaciju bankarskog sektora.
FN dobio kredit od ruske banke, Le Pen "uzvraća" protivljenjem sankcijama?
Le Pen je sklona podizanju prašine svojim obrušavanjem na multikulturalizam i islam, a zbog jedne takve izjave, usporedbe ilegalnog klanjanja muslimana na javnim trgovima s nacističkom okupacijom Francuske, završila je i na sudu.. No sud ju je 2015. oslobodio, zaključivši da "nije ciljala cjelokupnu muslimansku zajednicu" svojim napadom,
Još jedna od kontroverzi koja se veže uz francusku populistkinju njena je povezanost s Rusijom. Prva češko-ruska banka izdala je FN-u kredit od 9 milijuna eura 2014., unatoč europskim sankcijama Rusiji zbog aneksije Krima. Stranka je zatražila, no zasad nije dobila, još jedan kredit od 27 milijuna eura. No kako Le Pen tvrdi, kredit je bio nužan jer su francuske banke odbile kreditirati njenu stranku.
U svjetlu ove suradnje ne iznenađuju njeni proruski stavovi protiv "demoniziranja Rusije" i "unipolarnog svijeta" predvođenog SAD-om, kako se izjasnila u intervjuu za Kommersant. Komentirajući aneksiju Krima, za BFM TV je izjavila "kako ne vjeruje da je došlo do ilegalne aneksije; proveden je referendum i građani Krima htjeli su se pridružiti Rusiji".
Tijekom nedavnog posjeta Libanonu izrazila je ponovo podršku sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu, predstavljajući ga kao saveznika u borbi protiv Islamske države, što je u potpunoj suprotnosti s dosadašnjom politikom Francuske.
A pri posjetu Rusiji usred vlastite predizborne kampanje, ponovo je istakla svoje žestoko protivljenje sankcijama Rusiji od strane Europske unije zbog agresije na Ukrajinu i aneksije Krima, pri čemu ih je opisala kao "nepravedne i blesave".
Kakve su joj šanse?
No može li Le Pen zaista postati nova francuska predsjednica? Iako je do nedavno bila favorit u anketama za prvi krug predsjedničkih izbora, prije desetak dana nezavisni kandidat centra i bivši nestranački ministar gospodarstva, Emmanuel Macron, ubrzo ju je prestigao - kao i kandidata desnog centra Francoisa Fillona koji je dotad zauzimao drugo mjesto. Prema toj anketi, Macron bi u drugom krugu izbora premoćno odnio pobjedu nad Le Pen sa 65 % glasova (+5%) nasuprot 35% (-5%).
No prema posljednjim anketama vodi se mrtva trka između Macrona, Le Pen, Fillona i radikalno ljevičarskog "outsidera" Jean-Luc Melenchona. Tako bi prema ispitivanju Ipsos-Sopra Steria za dnevnik Le Monde, u prvome krugu 23. travnja Macron i Le Pen trebali dobiti po 22%, Melenchon 20%, a Fillon 19%.
Ipak, s obzirom na to da su se ankete pokazale pogrešnima u slučaju Brexita i Trumpove pobjede u SAD-u, jasno je da ih treba uzeti s određenom dozom skepse. S druge strane, i Jean-Marie Le Pen je 2002. dospio u drugi krug, gdje je bio pometen nakon što su se glasači lijevog i desnog centra ujedinili protiv njega. Za Francusku će ovo biti jedni od najneizvjesnijih izbora u novijoj povijesti, a o njihovu ishodu mnogo toga ovisi - kako za tu zemlju, tako i za budućnost EU-a.