Na skupu koji počinje u crkvi pavlinskoga samostana u Kamenskom, a nastavit će se u Karlovcu, govorit će povjesničari, konzervatori, arhitekti, povjesničari umjetnosti i duhovnici pavlinskoga reda.
Svrha je znanstvenoga skupa, kako napominju organizatori, objediniti dugogodišnje istraživačke rezultate i objaviti ih kao znanstvenu monografiju o povijesnoj i kulturnoj vrijednosti mnogostoljetne pavlinske nazočnosti u karlovačkom kraju.
Na skupu će, uz ostalo, biti riječi o duhovnosti i autohtonosti pavlinskoga reda u Hrvatskoj, o glagoljskim ispravama o pavlinima, arheološkim iskopavanjima i istraživanjima pavlinskoga samostana u Kamenskom, o pavlinu Ivanu Belostencu u kontekstu zrinsko-frankopanskoga književno-jezičnog kruga, arhitekturi pavlinskoga samostana karlovačkoga kraja prije prodora Osmanlija, o povijesnim vezama ugarskih i hrvatskih pavlinskih samostana te stradavanju pavlinskoga samostana u Kamenskom u vrijeme Domovinskoga rata.
Pavlini ili, kako ih u narodu zovu, bijeli fratri muški je katolički monaški red. Utemeljio ga je Euzebije Ostrogonski sredinom 13. stoljeća u Madžarskoj, a proširio se po više europskih država. Nazvani po sv. Pavlu Pustinjaku, a prvi samostan u Hrvatskoj osnovali su 1244. u Dubici. U sjevernoj Hrvatskoj razvili su značajnu kulturnu, umjetničku, odgojnu i gospodarsku djelatnost. Najpoznatiji pavlinski samostan u hrvatskim krajevima osnovan je 1400. u Lepoglavi.
(Hina) xmc ymc