Naglasio je istodobno kako treba pozdraviti dolazak optuženih u Den Haag, te ocijenio nedopustivim da se preostali bjegunci kriju, nadajući sa da će ICTY zatvoriti svoja vrata prije nego oni budu pronađeni i uhićeni, izdvajajući pritom trojicu, kako je rekao, "najozloglašenijih" - Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Antu Gotovinu.
Kao glavne elemente koji utječu na produljenje rada suda, Meron je istaknuo sedam novih optužnica od posljednjeg izvješća, neizvjesnost odluka o deset predmeta predloženih za ustupanje nacionalnim pravosuđima, izostanak sporazuma o priznanju krivnje, dolazak novih optuženih i bjegunaca, spajanje predmeta među kojima je najavljen i "mega predmet" sa osam ili devet optuženih, te neizvjesno vrijeme dolaska preostalih deset bjegunaca.
"Znajući ono što sada znamo, najviše što sada mogu naznačiti jest kako će biti nužno da se suđenja odvijaju i tijekom 2009., te da će se najvjerojatnije nastaviti do kraja te godine", ocijenio je Meron, na spominjući drugi rok iz 'izlazne strategije' ICTY-a, onaj po kojem bi svi žalbeni postupci trebali završiti do kraja 2010.
Haški sud radi "punim kapacitetom", simultano vodeći šest suđenja u tri sudnice, pravila o postupku i dokazima mijenjaju se radi ubrzanja procesa, kazao je Meron, te istaknuo kako je osnovao dvije radne skupine koje ispituju načine za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka.
Predsjednik ICTY-a izrazio je zabrinutost zbog malog broja kandidata za "nestalne suce" ICTY-a, koji se dodjeljuju u vijeća samo za jedan predmet, što po njemu odgađa izbor takvih sudaca kada se za njima ukaže potreba.
Theodor Meron u svom je govoru naglasio kako bi za ubrzanje predraspravnih, prvostupanjskih i žalbenih postupaka ICTY-u "veliku prednost osigurala četvrta sudnica", koja bi omogućila angažiranje još tri dodatna "nestalna suca" i moguće osnivanje sedmog raspravnog vijeća, koje bi rješavalo zaostatke. Naznačio je da bi se za četvrtu sudnicu financiranje tražilo od donatora, a ne od UN-a.
Uoči 10-obljetnice genocida u Srebrenici 11. srpnja, Meron je rekao kako je "sramota da su Karadžić i Mladić još uvijek na slobodi", te pozvao međunarodnu zajednicu na udvostručenje napora kako bi se oni i svi koji su odgovorni za taj zločin priveli pravdi.
On je citirao i dio presude generalu Radoslavu Krstiću, osuđenom za genocid u Srebrenici u kojem se kaže da su "snage bosanskih Srba, želeći eliminirati dio Bošnjaka, počinile genocid ... Vijeće naziva masakr u Srebernici njegovim pravim imenom: genocid. Oni koji su odgovorni nosit će tu stigmu, i služit će kao opomena onima koji bi mogli razmišljali o počinjenju tako gnusnog djela".
Meron je ocjenio kako je rad 'ad hoc' suda za bivšu Jugoslaviju, kao i onoga za Ruandu, stvorio "novi korpus pravne prakse u međunarodnom kaznenom pravu, postupku i dokazima, jednu jezgru prava koja će činiti povijesno naslijeđe tih sudova. Važnost odluka Vijeća sigurnosti u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine i za razvoj međunarodnog kaznenog pravosuđa, Meron je istaknuo odajući priznanje Vijeću za nedavnu odluku da istragu zločina u sudanskoj pokrajini Darfur povjeri stalnom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), unatoč nezadovoljstvu nekih velikih sila.
Na kraju je najavio da mu sredinom studenoga ističe mandat predsjednika ICTY-a, da će ostati na sudu kao član Žalbenog vijeća, te mu je današnji govor posljednje pojavljivanje pred Vijećem sigurnosti u ulozi predsjednika Haškog suda.
Kako se neslužbeno najavljuje u Den Haagu, Merona bi trebao naslijediti talijanski sudac Fausto Pocar, sadašnji potpredsjednik ICTY-a.
(Hina) xdh ydv