Prvi posjet njemačkog kancelara Friedricha Merza Izraelu ovog vikenda nudi Berlinu priliku za jačanje bliskih veza s tom zemljom, unatoč nedavnom distanciranju zbog ofenzive u Pojasu Gaze i nasilja na Zapadnoj obali.
Nakon kratkog dvosatnog posjeta Jordanu, gdje će se u Akabi sastati s kraljem Abdulahom II., Merz će provesti ostatak vikenda u Jeruzalemu, gdje bi se sutra trebao sastati s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Značajan je ovo događaj s obzirom na Netanyahuovu međunarodnu izolaciju zbog dvogodišnje izraelske ofenzive u Pojasu Gaze.
Unatoč tome, "njemačko-izraelski odnos i dalje je netaknut, blizak i utemeljen na povjerenju", potvrdio je jučer Sebastian Hille, glasnogovornik kancelara. Zbog svoje povijesne odgovornosti u holokaustu, Njemačka je jedan od najjačih partnera Izraela. Sutra bi Friedrich Merz također trebao posjetiti memorijalni centar Yad Vashem kako bi odao počast židovskim žrtvama nacističke Njemačke.
Posljednjih mjeseci ton Berlina prema Izraelu pooštrio se jer se humanitarna situacija u Pojasu Gaze dramatično pogoršala. Kao odgovor, u kolovozu je njemački kancelar izazvao manji politički potres uvođenjem djelomičnog embarga na izvoz oružja u Izrael.
Primirjem u Pojasu Gaze iz listopada Njemačka je krajem studenog ukinula ovu sankciju. "Poseban značaj" njemačko-izraelskih odnosa "ne isključuje mogućnost kritiziranja određenih aspekata" Netanyahuove politike, naglasio je Merzov glasnogovornik.
Za sutra ujutro predviđeno je da kancelar i premijer razgovaraju o naporima za postizanje druge faze primirja u Pojasu Gaze, gotovo dva mjeseca nakon što je stupilo na snagu. Primirje je i dalje vrlo krhko, a Izrael i Hamas se gotovo svakodnevno međusobno optužuju za njegovo kršenje, što prijeti provedbi plana Donalda Trumpa za okončanje rata.
Rat je pokrenuo Hamasov napad 7. listopada 2023., najsmrtonosniji dan u izraelskoj povijesti, čija je vojna odmazda u Pojasu Gaze rezultirala desecima tisuća smrti. Situacija i dalje vrije i na drugom palestinskom teritoriju, Zapadnoj obali.
Jučer je Hille ponovno osudio "masovni porast nasilja doseljenika" i ponovio poziv izraelskoj vladi da "prestane s izgradnjom naselja". U kolovozu je najava embarga na oružje izazvala snažnu reakciju Netanyahuove vlade, koja je optužila tradicionalnog saveznika da "nagrađuje terorizam Hamasa".
Kad ga je telefonom obavijestio o svojoj odluci, "slušalica se užarila", objasnio je Merz televiziji ARD. No voditelj ureda Zaklade Rosa Luxemburg u Tel Avivu Gil Shohat, zaklade bliske njemačkoj radikalno lijevoj stranci Die Linke, sada to vidi kao ništa više od "retoričkog distanciranja", u intervjuu za AFP.
Na potpuno drugom planu, odluka o uključivanju Izraela u sljedeće natjecanje za pjesmu Eurosonga, donesena prekjučer toplo je dočekana u Njemačkoj, dok Slovenija, Nizozemska, Irska i Španjolska reagirale bojkotom.
Za Shohata, činjenica da Merz posjećuje Benjamina Netanyahua, kojeg Međunarodni kazneni sud (ICC) traži zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze, "fatalni je znak normalizacije u situaciji koja se ne bi trebala normalizirati".