Niz snažnih nevremena koja su posljednjih tjedana pogodila Hrvatsku i regiju otvorio je pitanja o tome zašto su oluje sve intenzivnije i kako nastaju superćelije, velika tuča i pijavice. Meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Igor Horvat u programu Radio Rijeke objasnio je meteorološke procese koji stoje iza tih pojava, kakvu ulogu u vremenu na Kvarneru imaju Učka i okolne planine te zašto oblaci koji izgledaju dramatično nisu uvijek i opasni, piše Radio Rijeka.
Horvat pojašnjava da je superćelijska oluja znatno snažnija verzija uobičajenog grmljavinskog oblaka. Veća je, sadrži više energije, dulje traje i može proizvesti opasne pojave poput obilne tuče, olujnog vjetra, a ponekad i tornada. Ključna razlika u odnosu na obične grmljavinske oblake je smicanje vjetra, odnosno promjena njegova smjera i brzine s visinom. Takav vrtložni raspored vjetrova pogoduje razvoju superćelija, koje se ljeti često formiraju nad sjevernom Italijom, Slovenijom i Istrom.
Velika zrna tuče nastaju kada snažne uzlazne struje u oblaku više puta podižu komade leda. Svakim prolaskom na njih se lede novi slojevi vode pa zrna rastu. Na tlo padaju tek kada postanu preteška za uzlaznu struju ili kada ona oslabi. Za razvoj izrazito velike tuče potrebno je poklapanje više meteoroloških uvjeta, zbog čega se takve pojave ne događaju često.
Učka ima presudnu ulogu u oblikovanju vremena na Kvarneru
Posljednjih dana pažnju su privukli i oblaci undulatus asperatus, prepoznatljivi po valovitoj strukturi koja podsjeća na uzburkano more. Iako izgledaju vrlo dramatično, iz njih najčešće ne pada kiša. Horvat je podsjetio da su se upravo takvi oblaci vidjeli iznad riječkog područja tijekom promjene vremena prekjučer.
Tada se nad Italijom razvila velika olujna ćelija, a njezin se "nakovanj" proširio iznad Istre, Kvarnera i Gorskog kotara. Valoviti izgled oblaka nastao je zbog strujanja zraka preko Učke i okolnih planina.
Prema riječima riječkog meteorologa, planinski lanac koji okružuje Rijeku ima presudnu ulogu u oblikovanju vremena na Kvarneru. Učka, Gorski kotar i okolne planine usmjeravaju strujanje zraka, potiču razvoj oblaka i čine riječko područje znatno kišovitijim.
Kako nastaju pijavice?
Upravo zbog tog reljefa ljeti su česti kratkotrajni, lokalni pljuskovi koji zahvate samo manji dio područja, dok ostatak grada može ostati potpuno suh. Govoreći o pijavicama, Horvat ističe kako one najčešće nastaju iznad otvorenog mora, gdje postoji dovoljno prostora za njihov razvoj.
Za njihovo stvaranje potrebno je vrlo toplo more, prodor hladnijeg zraka sa sjevera te sudaranje različitih strujanja zraka. Zbog geografskog položaja Kvarnera, dojave o pijavicama češće stižu s područja Lošinja, Silbe, Premude ili zapadne obale Istre nego iz samog riječkog akvatorija.