Više od milijun kućanstava u Ukrajini ostalo je bez struje nakon novog vala ruskih noćnih napada usmjerenih na energetsku i industrijsku infrastrukturu. Ukrajinski dužnosnici izvijestili su da je pogođeno pet regija te da je najmanje pet osoba ozlijeđeno, dok se vatrogasci bore s požarima, a stručnjaci rade na obnovi opskrbe, piše BBC.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u subotu da je Rusija u noćnim napadima upotrijebila više od 450 dronova i 30 projektila. Ministar unutarnjih poslova Ihor Klymenko potvrdio je da su pogođene regije Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Mikolajiv, Odesa i Černihiv. S druge strane, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je u napadima koristilo napredno naoružanje, uključujući hipersonične projektile Kinžal, koje je teško presresti jer mogu mijenjati smjer tijekom leta.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je da je nuklearna elektrana Zaporižja, koja je pod ruskom kontrolom, privremeno ostala bez vanjskog napajanja električnom energijom "zbog raširenih vojnih aktivnosti". Iako ne radi, elektrani je potrebna stalna opskrba strujom za hlađenje reaktora.
U međuvremenu, u Rusiji, guverner regije Saratov, Roman Busargin, izvijestio je da su dvije osobe poginule nakon što je dron pogodio stambenu zgradu.
Ovi napadi dolaze u trenutku kada se pojačavaju diplomatski napori za okončanje rata.
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, ovog vikenda putuje u Berlin na sastanak s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i europskim čelnicima. Witkoff, koji predvodi napore Bijele kuće u posredovanju, raspravljat će o najnovijoj verziji predloženog mirovnog sporazuma.
Trumpova administracija zalaže se za postizanje dogovora do Božića. Prema pisanju The Wall Street Journala, na sastanku u Berlinu očekuju se britanski premijer Sir Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.
Sastanak slijedi nakon što je Ukrajina predala SAD-u svoju revidiranu verziju mirovnog plana od 20 točaka. Sudbina teritorija u istočnoj Ukrajini i dalje je najteža tema pregovora. Kijev odbija ustupiti okupiranu zemlju, dok Moskva inzistira na preuzimanju cijele regije Donbas silom ako se Ukrajina ne povuče.
Zelenski je izrazio skepticizam prema prijedlogu Bijele kuće koji predviđa povlačenje ukrajinske vojske iz regije i njezino pretvaranje u "posebnu ekonomsku zonu". Prema tom planu, Kremlj bi se obvezao da neće napredovati u područja koja napuste ukrajinske snage, čime bi se stvorila demilitarizirana zona. "Što će [Rusiju] spriječiti da napreduje? Ili da se infiltrira prerušena u civile?", upitao je Zelenski.
Iako su razgovori službeno opisani kao plodonosni, posljednjih tjedana pojavili su se znakovi da američki predsjednik Trump gubi strpljenje. U nedavnom intervjuu za Politico, europske je čelnike nazvao "slabima" i ponovio pozive Ukrajini da održi izbore, koji su suspendirani od početka ruske invazije u veljači 2022. Zelenski je odgovorio da bi se izbori mogli održati u roku od 90 dana ako SAD i Europa osiguraju potrebnu sigurnost.
Dok se diplomacija odvija, Europa se fokusira na financijsku podršku Ukrajini. U petak su zemlje EU-a dogovorile trajno zamrzavanje oko 210 milijardi eura ruske imovine. Cilj je da se ta sredstva posude Ukrajini za vojne potrebe i obnovu zemlje, koja se suočava s financijskim manjkom od 135,7 milijardi eura u sljedeće dvije godine. Kremlj je taj potez osudio kao krađu, a ruska središnja banka najavila je tužbu protiv belgijske banke Euroclear, gdje se nalazi većina zamrznute imovine.
Najnovija verzija mirovnog plana navodno predviđa i brzo pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji. Financial Times izvještava da Bruxelles podržava tu ideju, koju je Kijev uvrstio u posljednji nacrt. Prema agenciji AFP, koja se poziva na neimenovanog visokog dužnosnika, Ukrajina bi mogla postati punopravna članica već u siječnju 2027. godine. Međutim, još nije jasno je li Washington odobrio taj dio plana.