"Hrvatska ima dobar zakon koji je WHO uzeo kao ogledni primjer, no nakon šest godina treba ga doraditi", rekao je ministar. Naglašava pritom da Vlada nema namjeru u potpunosti zabraniti pušenje u javnim prostorima, ali propisana ograničenja treba provesti.
Osim povećanja poreza na duhanske proizvode i cijene cigareta, trebalo bi dodatno ograničiti reklamiranje cigareta, odnosno onemogućiti neizravno reklamiranje koje je sada dopušteno, te na svakoj kutiji cigareta istaknuti upozorenje o štetnosti pušenja.
Izmjenama zakona također bi se uvela edukacija djece o štetnosti pušenja već od nižih razreda osnovne škole u što bi trebali biti uključeni roditelji i nastavnici.
Po procjenama WHO-a, danas u svijetu puši oko milijardu i tri stotine milijuna ljudi, a oko 4,9 milijuna ih godišnje umire od posljedica pušenja. U europskoj regiji puši 30 posto odrasle populacije.
Pušenje je danas glavni čimbenik rizika za zdravlje koji povećava rizik za tridesetak bolesti, prvenstveno za pojavu raka, među kojima su najčešći rak bronha i pluća, te bolesti srca i krvnih žila.
Na današnjem je skupu istaknuto da su upravo liječnici ti koji mogu pomoći u promjeni ponašanja svojih pacijenata - mogu im pomoći u odvikavanju od pušenja i biti pozitivan model nepušača.
Ipak, istraživanja su pokazala da i znatan broj liječnika puši. Prema istraživanju Britanskog medicinskog društva, u Hrvatskoj stalno ili povremeno puši 12,5 posto liječnika, dok su 28 posto njih bivši pušači.
Nedavno istraživanje provedeno u 16 europskih zemalja pokazalo je pak da u Hrvatskoj puši skoro 37 posto studenata biomedicinskih fakulteta.