Budući da uz objavljivanje optužnice protiv Norca nije bio objavljen i nalog za njegovo uhićenje, vijeće je od nizozemskih vlasti nalogom zatražilo da Norca nakon preuzimanja u zračnoj luci uhite i prebace u pritvor ICTY-a u Scheveningenu.
Iz pritvora, general Norac će biti doveden u sud gdje je za 16 sati zakazano njegovo pojavljivanje pred raspravnim vijećem u kojem su uz predsjedavajućeg, kineskog suca Liua i suci Amin el Mahdi iz Egipta i Alphonse Orie iz Španjolske.
Na prvom pojavljivanju pred sudom optuženik se može izjasniti o krivnji prema točkama optužnice, no također može iskoristiti pravo da to učini u roku od 30 dana.
Norac je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv srpskih civila u Gospiću 1991., zbog čega Tužiteljstvo ICTY nije izdalo nalog za njegovo uhićenje.
U Hrvatskoj se drži u tajnosti vrijeme Norčevog polaska za Haag, a informacija o tome nije se mogla dobiti ni od njegovog branitelja Željka Olujića, koji je u telefonskom razgovoru kazao da će o tome biti obaviješten tek u četvrtak ujutro.
ICTY će, u skladu s dosadašnjom praksom, objaviti informaciju o dolasku optuženika kada on stigne u pritvor u Scheveningenu.
Dolazak generala Norca pred Haški sud predstavlja presedan po tome što je on prvi optuženik ICTY-a koji je već osuđen za ratni zločin pred nacionalnim sudom.
Na pitanje postoji li mogućnost da Norac, ukoliko se izjasni o krivnji, bude istoga dana vraćen u Hrvatsku, glasnogovornik ICTY-a Jim Landale kazao je kako je to stvar odluke raspravnog vijeća.
Uz dovođenje Norca u Haag vezan je i prvi slučaj otvorenog neslaganja između tužiteljstva i sudskih vijeća oko pitanja prepuštanja jednog predmeta nacionalnom pravosuđu, kao važnog dijela strategije dovršetka rada ICTY-a.
Tužiteljstvo je naime, 27. svibnja podnijelo prijedlog za objedinjavanje optužnice protiv Norca s onom protiv generala Rahima Ademija, kojeg se također tereti za Medački džep. U tom je prijedlogu Tužiteljstvo naznačilo namjeru da nakon odluke o objedinjenoj optužnici sudu predloži prepuštanje predmeta hrvatskom pravosuđu u skladu s Pravilom 11 bis Pravilnika o postupku ICTY-a.
Nakon toga je Tužiteljstvo pozvano da se usmeno očituje o pitanju dovođenja optuženika pred sud, pri čemu je zauzelo stajalište da je taj korak nepotreban, posebno zbog iskazane namjere da predloži prepuštanje slučaj Hrvatskoj.
Dana 9. lipnja Norcu je u Hrvatskoj optužnicu uručila istražna sutkinja Ksenija Zorc i upoznala ga se njegovim pravima, što je haškom praksom uobičajeno tek po dolasku u pritvor ICTY-a.
Vijeće je 21. lipnja odlučilo da Norac ipak treba doći u Haag i zakazalo prvo pojavljivanje za 8. srpnja. Tri dana kasnije Tužiteljestvo u posebnim podnesku izražava protivljenje toj odluci, ocjenujući je "nepotrebnom u ovoj fazi postupka".
U podnesku se ističe kako "nije svrhovito, u interesu pravde, tražiti da se optuženi osobno pojavi pred vijećem, jer ukoliko se u dogledno vrijeme donese pozitivna odluka o objedinjavanju optužnica i ustupanju predmeta Hrvatskoj, bilo bi logično da se optuženi izjasni o krivnji pred hrvatskim pravosuđem".
Norčev branitelj Željko Olujić, koji ga je zastupao i na suđenju za ratni zločin u Gospiću, pred Haškim sudom već brani dvojicu optuženika, bosanske Hrvate Ivicu Rajića i Brunu Stojića.
Mirka Norca tereti se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti u pet točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno ubojstvima civila, nehumanim postupanjem i sustavnim razaranjem kuća i gospodarskih objekata u tri srpska sela u području Medačkog džepa, kod Gospića, u rujnu 1993. godine.
Norac se tada kao pukovnik nalazio na čelu 9. Gardijske brigade HV-a i bio je zapovjednik Sektora 1 - operativne skupine formirane radi izvođenja te operacije oslobađanja okupiranog teritorija.