Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih oceana bila je na rekordnoj razini svaki dan tijekom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura oceana bila je rekordna.
Krivac za zagrijavanje oceana krije se u plinovima koji zagrijavaju planet, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani oceani utječu na život ispod površine mora te su potaknuli novi val izbjeljivanja koralja.
Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je također potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji travanj zabilježen u pogledu temperature zraka.
Oceani u borbi s viškom topline
Oceani apsorbiraju oko četvrtine ugljičnog dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbiraju oko 90 posto viška topline. Međutim, tijekom 2023., oceani su pokazali da se bore s viškom topline i da je morska površina osobito "pogođena" vrućinom.
Od ožujka 2023. prosječna površinska temperatura globalnih oceana počela je rasti sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u kolovozu. Posljednjih mjeseci temperatura oceana nije pala, već je morska površina u veljači i ožujku dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21.09 Celzijevih stupnjeva, pokazuju podaci Copernicusa.
Zagrijavanje oceana kao razlog za brigu
Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. svibnja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0.3 Celzijeva stupnja, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.
Temperaturni rekordi oboreni su 23. kolovoza 2023. te 3. i 5. siječnja 2024., kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0.34 Celzijeva stupnja.
"Činjenica da sva ova toplina odlazi u ocean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave rasti, posljedice će biti teške", kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.
Izbjeljivanje koralja i šteta za carske pingvine
Ovo zagrijavanje oceana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan utjecaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.
Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja oceana jest masovno izbjeljivanje koralja na globalnoj razini. Koralji postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u oceanskom ekosustavu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.
Neobično topla mora također su možda uzela danak jednom od najpoznatijih oceanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu - carskom pingvinu.
"Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura oceana snažno utječu na to", kaže profesor Meredith.
"Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla"
Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. "Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla", kaže morska biologinja dr. Nova Mieszkowska sa Sveučilišta u Liverpoolu.
Na velškoj obali, tim sa Sveučilišta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNA tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.
"Oni sprječavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju", kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za znanosti o životu na Sveučilištu Aberystwyth.
"Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti golema područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reagiraju snažnije na globalno zatopljenje i povećanje temperature vode", govori profesor Barber.
Utjecaj El Nina
Jedan važan čimbenik koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature oceana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama plinova koji zagrijavaju oceane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih oceana.
El Nino je počeo u lipnju 2023., nakon duljeg razdoblja hladnijih uvjeta La Nine, a vrhunac je dosegnuo u prosincu. No, drugi oceanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom također su doživjeli rekordne morske toplinske valove. Zbog toga znanstvenici pokušavaju otkriti što se točno događa.
"Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom - tako da je to nešto drugačije", objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplina još uvijek postoji u mnogim oceanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.
Češći nastanak tropskih oluja
Toplija mora tropskim olujama daje dodatnu energiju, a to bi moglo potaknuti sezonu uragana. "U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona", objašnjava dr. Buontempo.
Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Primjerice, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih oceana vjerojatno će u idućim stoljećima nastaviti poticati porast razine mora.
"Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo", rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. "Duboki ocean jedan je od aspekata globalnog zatopljenja", dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.
"Ovisno o našim radnjama, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta razine mora", kazala je dr. Melet za BBC.