Može li se rat proširiti i na ruski teritorij?

Foto: Profimedia

PROTEKLOG je tjedna izvršen napad bespilotnih letjelica na Moskvu. Događaj je to koji je uznemirio rusko stanovništvo te izazvao žustre reakcije Kremlja. Situacija je uznemirila Moskovljane, pojačana je potražnja za izgradnjom bunkera te se mnogi plaše eskalacije rata na ruskom teritoriju.

Ruski zastupnik: Ovo je nova stvarnost

U utorak rano ujutro ruska je protuzračna obrana oborila osam bespilotnih letjelica koje su se približavale Moskvi, tvrde ruske vlasti. Evakuirani su stanari dvaju stambenih blokova, na dvije zgrade su zabilježene štete, jedna osoba je hospitalizirana, a nema teže ozlijeđenih i poginulih, tvrdi Kremlj.

Ipak, ovaj je događaj uznemirio rusko stanovništvo, ponajviše Moskovljane, pa se mnogi pitaju je li moguće da rat eskalira i na njihovom teritoriju. Napadi na dijelove ruskog teritorija otkako je rat počeo nisu novost, no pretežito se radilo o napadima na graničnim dijelovima zemlje. 

Ukrajina negira da je odgovorna za napade na ruskom teritoriju.

Ruski zastupnik Maksim Ivanov tom je prilikom izjavio da to bio najozbiljniji napad na Moskvu od nacističkih napada tijekom Drugog svjetskog rata, rekavši da nijedan građanin sada ne može izbjeći "novu stvarnost".

"Ili ćete pobijediti neprijatelja jedinstvenom šakom ili će neizbrisiva sramota kukavičluka, kolaboracije i izdaje progutati vašu obitelj", rekao je. The New York Times je izvijestio da američke obavještajne službe vjeruju da Ukrajina stoji iza napada dronovima na Kremlj ranije ovog mjeseca.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je na napade dronovima na glavni grad Moskvu u utorak, optužujući Ukrajinu da pokušava zastrašiti Ruse. Rekao je da su ciljani civili, ali se protuzračna obrana na zadovoljavajući način nosila s prijetnjom.

Vojni analitičar: Rat se na ruskom teritoriju počeo razvijati, ali ne bi trebalo doći do eskalacije

Vojni analitičar Marinko Ogorec kaže kako je jasno da su Ukrajinci bespilotne letjelice poslali s ciljem napadanja ruskog teritorija, ali ozbiljniji napadi nakon toga nisu zabilježeni, osim uz samu granicu. Ipak, smatra da do većih eskalacija na ruskom teritoriju, odnosno u unutrašnjosti zemlje, a pogotovo u glavnom gradu, ne bi trebalo biti.

"Vidimo da su napadi ruskih diverzanata na ruski teritorij učestali i može se reći da se rat na ruskom teritoriju počeo razvijati, ali ne vjerujem da će doći do neke veće eskalacije. Očito je da napadaju ruske logističke centre.

Otvaranje bojišta poput onih na ukrajinskom teritoriju je mala šansa. Upada diverzanata će biti, kao i napada dalekometnim projektilima, ali najviše uz pogranični dio. Napad na Moskvu je bio simulacijski čisto da se pokaže da je i Moskva nadohvat njihovih projektila, što je pokazatelj da i Ukrajina ima dalekometno oružje" kaže.

Foto: YouTube Telegraph

U prošlotjednom napadu na Moskvu nije bilo smrtno stradalih, ali Ogorec ističe da u slučaju poginulih civila u Rusiji može doći do eskalacije, mada ne onakve kao što je u Ukrajini.

"Situacija je opasna od samog početka rata. Otkako je Rusija napala Ukrajinu, situacija nije bezazlena. Svaki rat uvijek ima opasnost od eskalacije. Do sada do toga nije došlo i za pretpostaviti je da do neke veće eskalacije neće doći jer su sve snage koje su uključene u sukob itekako svjesne što bi to moglo značiti."

"Putin će iskoristiti ove napade da relativizira žrtve u Ukrajini"

Pitamo ga postoji li mogućnost da Rusija zaoštri rat u Ukrajini nakon situacije u Moskvi.

"Možda zvuči paradoksalno, ali prema mom mišljenju, daleko više koristi od takvih napada na Moskvu imaju sami Rusi, zato što takav jedan napad Rusiji daje priliku da na političkom planu relativizira žrtvu i agresora. Napad na teritorij Rusije daje im argument da su oni napadnuti i da moraju uzvratiti. Vrlo je nezgodno uspoređivati ratove, ali za vrijeme Domovinskog rata nije bez razloga bila donesena odluka da nijedna hrvatska granata ne smije pasti na srpski teritorij.

U drugom segmentu to može biti od koristi Rusiji jer bilo kakav napad može samo konsolidirati stanovništvo. Drugim riječima, stanovništvo može postati samo solidarnije i ujedinjenije", kaže.

Pitamo ga može li Putin iskoristiti ovu situaciju kako bi stekao više pristaša među narodom. "Itekako može i vjerujem da će to itekako iskoristiti", rekao nam je Ogorec.

Igor Tabak: Ruska vlast cijelo vrijeme priča da Rusija brani sebe, rusku kulturu i jezik od zvijeri iz nacističkog pakla. Zbog ovakvih situacija narod bi joj mogao početi vjerovati

Igor Tabak, analitičar portala OBRIS - Obrana i sigurnost, kaže kako Rusi pričaju o napadima bespilotnih letjelica na Moskvu već neko vrijeme i da su se početkom ovog mjeseca vidjele snimke iznad Kremlja, ali ovo od prošlog tjedna, baš kao ni onda to, nije ništa značajno promijenilo stvari.

"Ovakve spore letjelice malog opterećenja i malih bojnih punjenja mogu biti propaganda ili informacijsko oružje, ali ništa puno više od toga. Smatram da je to premala stvar, ako samo pogledate koliko je Moskva velik i mnogoljudan grad. Ovakve situacije mogu odjeknuti u dnevnim vijestima i zabrinuti ljude, ali teško da mogu napraviti promjenu u funkcioniranju grada, njegovoj opskrbi ili bilo kojem dugom efikasnom i stvarno vojno relevantnom dijelu.

Foto: Epa

Moskva ima prilično opsežne sustave obrane, istina je da oni imaju problem s niskoletećim ciljevima, ali sve skupa ovakve bespilotne letjelice još nisu nekakva ozbiljna strukturna ili strateška prijetnja", kaže Tabak.

I on smatra da ovakvi potezi mogu biti kontraproduktivni za Ukrajince te poslužiti Putinu u širenju propagande u Rusiji.

"Slušajući ruske medije, to je nešto što se radi neprekidno otkako je rat počeo, a ovaj zadnji slučaj se uklapa u cijeli narativ i samim time je on za Ukrajinu kontraproduktivan u svim varijantama.

Od toga da je vojno nerelevantan, da se uklapa u ruske priče koje se slušaju već dugo, pa do toga da takva propaganda može djelovati na ruski narod tako da možda netko dodatno povjeruje u ono što se plasira u državnim medijima, a to je da je Rusija pod napadom. Oni cijelo vrijeme ionako pričaju da brane sebe, rusku kulturu i jezik od zvijeri iz nacističkog pakla", kaže.

Bogataši grade privatne bunkere, Kremlj organizira izgradnju VIP skloništa

Kremlj trenutno planira izgradnju bunkera ispod VIP bolnice u Moskvi kako bi zaštitio rusku elitu od ukrajinskih bespilotnih letjelica i raketnih napada. U bunkere bi moglo stati 800 osoba, a prostorije bi imale sustave za hlađenje filtriranim zrakom.

Bunker će imati sposobnost čišćenja zraka od "kemijskog oružja za masovno uništenje". Također, u bunkeru će se moći "obavljati medicinski postupci u ratnim uvjetima", navodi se u medijskim izvješćima o natječajnoj dokumentaciji.

Dok je Kremlj brzo objavio planove za bunker ispod ekskluzivne Središnje kliničke bolnice, neki su Moskovljani kritizirali dužnosnike jer ne štite obične ljude. Čini se da su najmanje tri bespilotne letjelice u utorak izbjegle sustave protuzračne obrane oko Moskve i potom se srušile na Rubilovku, luksuzno rezidencijalno predgrađe u kojem žive mnogi ruski bogataši.

Foto: YouTube Telegraph

Jedna od rezidencija Vladimira Putina nalazi se u blizini Rubilovke, a analitičari kažu da je to možda bila ciljana meta. Inače, Moskva ima dubok sustav metroa koji su sovjetski inženjeri projektirali da izdrži nuklearni napad. Najdublja stanica metroa je Park Pobeda, koja se nalazi 83 metra pod zemljom, što je tri puta više od dubine prosječne stanice londonske podzemne željeznice. Ruski mediji već su izvijestili da su cijene najma stanova u blizini stanica metroa već porasle.

Pojedini ruski milijunaši počeli su graditi privatna skloništa od zračnih napada. Ruski mediji su u studenom citirali Nikitu Maležika, osnivača BunkerHousea, koji je rekao da je potražnja za skloništima po narudžbi skočila za 430 posto otkako je Vladimir Putin naredio prvu mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata.

Tabak kaže kako je to "jedan od odsjaja paranoja koje moskovski režim tresu već neko vrijeme i koji ne predstavlja stvarni odraz realnosti u kojoj se nalaze Rusi, ali im se dobro uklapa u sve priče koje vole širiti". 

Pročitajte više