Foto: Državni arhiv
Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području, stoji u Vjesniku iz 1964.
Najveća katastrofa koja je pogodila Zagreb
U velikoj poplavi, kada je u noći sa 25. na 26. listopada 1964. rijeka Sava poplavila Zagreb, najviše su stradali tada radnički kvartovi Trešnjevka i Trnje, ali voda je prodrla i u nove nebodere. Poplavljen je i neboder Vjesnika te su tada po prvi put dnevni listovi Vjesnik i Večernji list izašli u jednom izdanju.
Posljedice su bile katastrofalne, poplavljena je trećina Zagreba, voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi. Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno je 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoputa, izgubljeno je 65 % građevinskog materijala iz skladišta.
To je najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb. Nakon navedene poplave pristupilo se izgradnji sistema obrane od poplava Srednjeg Posavlja koji je i dovršen 1969. godine, u sklopu kojeg su izgrađeni obostrani nasipi dužine 63 km i oteretni kanal Sava - Odra izgrađen u dužini 32 km koji rasterećuje dio velikih voda i odvodi dio vodnog vala u retencijski prostor Odranskog polja.