Foto: Hina, video: YouTube/RT
PAPA Franjo i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali su se u petak u Havani skoro 1000 godina nakon raskola istočnog pravoslavlja s Rimom, što je prvi susret u povijesti između jednog pape i ruskog patrijarha.
Pošto su se više puta poljubili u obraz, dvojica poglavara su prvo kratko razgovarala smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti u Havani.
"Napokon smo se susreli, mi smo braća", izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: "Očito je ovo Božja volja".
"Sada su stvari jasnije", rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i "kukolom" na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.
Franjo i Kiril su se zatim povukli u pratnji tumača i dužnosnika koji su u najvećoj tajnosti pripremali ovaj susret: metropolita Hilariona, ravnatelja za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarskog kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
Castro pozdravio Papu
Kubanski predsjednik Raul Castro i kardinal Jaime Ortega, najviši crkveni predstavnik na Kubi, pozdravili su Papu kad je izašao iz zrakoplova, nekoliko minuta prije nego se Franjo susreo s patrijarhom Kirilom.
Franjo, odjeven u bijelo s kalotom na glavi, i Kiril s crnom kapom i bijelom štolom i u crnoj halji pružili su si ruke i poljubili se u oba obraza kada su se susreli u terminalu. Potom su sjeli razgovarati s pomoćnicima uz njih.
Očekuje se da će zajednički pozvati na prekid progona i ubijanja kršćana na Bliskom istoku.
Njihov susret najavljen prije tjedan dana ima i političko značenje jer dolazi u vrijeme ruskih prijepora sa Zapadom oko Sirije i Ukrajine.
Papa Franjo bi trebao ostati na Kubi tri i pol sata prije nego nastavi put u petodnevni posjet Meksiku.
Kiril je stigao u Havanu u četvrtak a isto tako ga je pozdravio Castro, saveznik Rusije koji je primio u posjet Franju prije samo pet mjeseci.
Papa Franjo nastoji popraviti raskol između dviju crkava. Istočno pravoslavlje odvojilo se od Rima 1054., i danas Ruska pravoslavna crkva broji oko 165 milijuna od ukupno oko 250 milijuna pravoslavaca u svijetu. Katolička crkva, kao najveća kršćanska zajednica ima oko 1,25 milijarda vjernika.
Šestodnevni posjet Pape Meksiku
Franjo nakon sastanka s Kirilom odlazi u šestodnevni posjet Meksiku.
Pročelnik katedre ekumenske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i tajnik Vijeća HBK-a za ekumenizam i dijalog Jure Zečević izjavio je kako se susret pape Franje i patrijarha Kirila može snažno, malo ili nikako, pa čak i negativno odraziti na međucrkvene odnose kod nas.
Zečević je to izjavio u intervjuu Hrvatskom katoličkom radiju povodom susreta poglavara Katoličke crkve papa Franje i Ruske pravoslavne crkve patrijarha Kirila na Kubi.
Odnosi opterećeni prigovorima SPC-a na kanonizaciju Stepinca
"To će ovisiti o tome što će naše mjesne Crkve i naše javnosti, uključujući i crkvene i društvene medije svih vrsta, u našim državama, napraviti od ovoga susreta, kako će ga interpretirati", rekao je dodavši kako je i kod nas načelno moguće upotrijebiti susret najviše razine za dinamizaciju i rasterećenje međucrkvenih odnosa na nacionalnim razinama, razinama mjesnih Crkvi, osobito na razini odnosa između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Katoličke crkve u Hrvata.
Ti su odnosi, napomenuo je, u zadnje vrijeme dodatno opterećeni upravo prigovorima dijelova SPC-a i njegovih poglavara, kao i dijelova srpske javnosti, protiv kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca.
Zečević drži vjerojatnijim da odgođena kanonizacija nije bila izravna i eksplicitna tema prilikom organizacije susreta, ali su pravoslavne crkve iz čitavog niza riječi, gesti i postupaka pape Franje uočili njegovu pažnju i veliko uvažavanje pravoslavnih Crkvi.
Vjerujem da je i odgađanje kanonizacije Stepinca, ako ne izravno onda svakako neizravno, posredno, suutjecalo na ovaj susret, i to kao jedan od više znakova koji su u pravoslavnim Crkvama prepoznati kao Papin iskaz njihovog uvažavanja.
Po Zečevićevim riječima, papino uzimanje u obzir pravoslavnih poteškoća oko kanonizacije Stepinca i nastojanje da im omogući objektivno upoznavanje cjelovitoga njegova profila, što im uslijed izobličene slike o Stepincu zbog komunističke propagande ranije nije bilo moguće, to papino uvažavanje i ta raspoloživost zasigurno su pridonijeli da se Ruska pravoslavna crkva otvori i za susrete najviših poglavara.
Put do susreta pape s poglavarom SPC-a vodi preko Ruske pravoslavne crkve
Dosad su u crkvenoj i izvancrkvenoj javnosti uglavnom prevladavale predodžbe i očekivanja da put poglavara Katoličke crkve do susreta s poglavarom Ruske pravoslavne crkve vodi preko prethodnog susreta s poglavarom SPC-a, napomenuo je Zečević, no susret na Kubi potvrdio je kako je obrnuti redoslijed ipak bio lakši i jednostavniji.
Zečević smatra da Kuba kao mjesto susreta nije samo posljedica vremenskog i prostornog ukrštanja putova dvojice poglavara. Posljedica je to što međusobni odnosi još uvijek nisu dosegli tako visoku razinu pripremljenosti da bi se takav susret, bez većih negativnih posljedica, mogao dogoditi u samoj Rusiji, napomenuo je dodavši kako bi možda lakše bilo organizirati susret u Rimu ili drugdje u Europi.
Smatra kako bi to u sadašnjem trenutku vjerojatno predstavljao preveliki izazov za one vjernike koji su desetljećima, pa i stoljećima, odgajani u svijesti da su kršćani druge Crkve heretici, krivovjerci i utoliko neprijatelji Isusa Krista, njihove Crkve i njihova naroda.
Očito se kod ovoga kubanskog susreta pazilo na znakovitost, na iščitavanje i interpretiranje susreta jer pravoslavne Crkve polažu pažnju na tzv. kanonski teritorij. U takvoj optici nije svejedno tko će prvi kome, u kojem svojstvu, na koji način i na koje područje doći na susret, rekao je Zečević dodavši kako to nije pitanje pukog protokola nego i znakovitosti koja je povezana s teološkim doktrinama.
Kuba je izabrana jer je neutralna za istočne i zapadne kršćane
Ocijenio je kako bi neoprezno "predoziranje" u nepripremljenim sredinama moglo izazvati umjesto pozitivnih negativne reakcije i posljedice.
"Vjerujem da je ne samo iz praktičnih nego još više iz ekleziološko-doktrinarnih i jurisdikcijskih razloga za mjesto susreta, prilično spretno, izabrana Kuba, Havana", naglasio je dodavši kako je Kuba u percepciji i istočnih i zapadnih kršćana na određeni način više neutralna i utoliko prihvatljivija za susret ove vrste.
Ta je država, kako je poznato, njegovala dobre političke odnose s bivšim Sovjetskim Savezom i današnjom Rusijom, i nju se u određenom smislu doživljavalo kao politički Istok na zapadnoj hemisferi, rekao je Zečević.
Zečević je ocijenio i kako susret najviših poglavara dviju Crkava, upravo u sadašnjem trenutku, prije velike svepravoslavne Sinode, budi nadu da će ekumenske odnose između Katoličke i pravoslavnih Crkava ubuduće, uz carigradsku patrijaršiju, još intenzivnije njegovati i promicati i Ruska i Srpska i ostale mjesne pravoslavne Crkve.