Na Veneri ne manjka tajni

Kakve tajne i znanstvene intrige očekuju letjelicu Europske svemirske agencije Venus Express kada 2005. poleti prema Zemlji najbližem planetu Veneri? Ona već sada obećava da će ponuditi otkrića kako je prilično različita od Zemlje unatoč nekim sličnostima.

Astronomi Veneru često nazivaju Zemljinim blizancem jer su oba planeta slične veličine i slične mase. U drugim se pojedinostima, međutim, Venera čini potpuno drukčijom, pa znanstvenici jedva čekaju dobiti bolji uvid u taj tajnoviti planet natkrit oblacima. Nakon 150 dana putovanja od Zemlje Venus Express ući će u orbitu koja se nadvija nad polovima Venere svakih 10 do 16 sati, priopćila je Europska svemirska agencija.

Jedan od intrigantnih detalja vezanih za Veneru je njezino magnetsko polje. Ono je toliko slabo da čestice izbačene sa Sunca, poznate kao sunčani vjetar, ne kruže oko tog planeta kao u slučaju Zemlje. One, naprotiv, stalno udaraju u gornji sloj Venerine atmosfere, ali još nije posve jasno kako se odvija taj proces.

I sama Venerina atmosfera sadrži mnoge zagonetke. Jedan od autora projekta Venus Express, Hakan Svedhem, tvrdi da je ona jedinstvena u Sunčevu sustavu i da je zato njezino razumijevanje posebno važno.

Ona je mnogo deblja od Zemljine, pa tvori učinak staklenika što Veneru čini vrućom od pećnice. Druga je tajna njezino kretanje. Oko 60 km iznad površine planeta kroz oblačni pokrov pušu vjetrovi brzinom od 400 kilometara na sat. Oni proizvode rotaciju atmosfere, no ne znamo kako se ta tzv. super-rotacija zapravo razvija.

Da sve bude još zanimljivije, sama Venera ima rotaciju unatrag. Ona se, naime, okreće u suprotnom smjeru od većine planeta Sunčeva sustava, uključujući Zemlju. Pritom se okreće nevjerojatno sporo - treba joj 250 dana da se okrene oko svoje osi za što Zemlji treba tek jedan dan. Nedavne kompjutorske simulacije pokazuju da se Venera nekad okretala sukladno Zemlji, no njezina ju je teška atmosfera najprije zaustavila, a zatim i odvukla u rotaciju unatrag.

Različite tajne i zanimljivosti skriva i površina Venere. Ne zna se postoje li još na njoj aktivni vulkani, je li cijela površina jedinstvena čvrsta kora ili se, slično Zemlji, nalazi na kontinentalnim pločama koje plutaju na otopljenoj unutrašnjosti.

Zna se da je planet star 4 milijarde godina, no čini se da je njegova površina stara tek 500 milijuna godina. Je li ona ponovno nastala i, ako jest, kako se to dogodilo?

Možda se najuzbudljiviji fenomen ipak nalazi u atmosferi, malo iznad sloja super-rotacije na 80 km visine. Nešto na toj visini apsorbira ultravioletne zrake svjetlosti, no tome se zasad ne zna objašnjenje. Neki znanstvenici misle da bi mogla biti riječ o mikrobima koji jedu kiseline koristeći ultraljubičaste zrake u nekom nama nepoznatom obliku fotosinteze.