NASA je imenovala četveročlanu posadu za svoju misiju Artemis III, čije je lansiranje planirano za 2027. godinu. Astronauti neće sletjeti na Mjesec, nego će letjeti u nisku Zemljinu orbitu kako bi se spojili s prototipovima lunarnih lendera, što će poslužiti kao proba za buduća slijetanja. Misija Artemis IV, predviđena za 2028., trebala bi spustiti američke astronaute na Mjesec prvi put nakon 1972. godine, piše BBC.
Zadaća misije Artemis III
Artemis III bit će lansiran raketom Space Launch System (SLS) iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, no točan datum još nije potvrđen. Četiri astronauta putovat će u kapsuli Orion, istoj letjelici koja je korištena tijekom misije Artemis II u travnju ove godine. Za razliku od te misije, Orion neće kružiti oko Mjeseca, već će ostati u niskoj Zemljinoj orbiti na visini od oko 470 kilometara - otprilike 65 kilometara više od Međunarodne svemirske postaje.
Tamo će se posada susresti i spojiti s prototipovima lunarnih lendera, poznatima kao 'pathfinderi'. Očekuje se da će se barem jedan član posade ukrcati u lender kako bi testirao otvore, priključke za održavanje života i nova svemirska odijela tvrtke Axiom. Ta su odijela, koja je dizajnirala talijanska modna kuća Prada, a konstruirao Axiom Space iz Houstona, opremljena naprednim sustavima.
Axiom je razvio inženjerski dio, uključujući, po prvi put, rezervni sustav hlađenja, dok je Prada odgovorna za unutarnji sloj odjeće koji će distribuirati ohlađenu vodu po tijelu astronauta tijekom osmosatnih svemirskih šetnji na Mjesecu, planiranih za misiju Artemis IV.
Posada Artemisa III provest će dva tjedna u Orionu, nešto duže od devet dana koliko je trajao boravak posade Artemisa II. Njihov povratak na Zemlju poslužit će za testiranje nadograđenog toplinskog štita tijekom vatrenog ulaska kapsule u atmosferu.
Misija je prvotno zamišljena kao prvo slijetanje s ljudskom posadom na Mjesec nakon Apolla 17, no NASA je u veljači ove godine promijenila planove. Razlog je jednostavan: lender Starship tvrtke SpaceX, koji je trebao prevesti astronaute na površinu, još nije spreman, a tehnologija dopunjavanja goriva u orbiti, o kojoj ovisi, nikada nije demonstrirana.
Umjesto daljnjih odgoda, NASA je misiju prenamijenila u generalnu probu spajanja s posadom. Time će se, kada lenderi budu spremni, tehnike spajanja i korištenje odijela već testirati s ljudima.
Prema izvješću američkog Vladinog ureda za odgovornost iz ožujka 2026., SpaceX je postigao "ograničen napredak" u razvoju tehnologije dopunjavanja goriva, a prva demonstracija optimistično je zakazana za kraj ove godine.
Posada misije Artemis III
Zapovjednik misije bit će NASA-in astronaut Randy Bresnik. Pilot će biti Luca Parmitano iz Talijanske svemirske agencije, koji je u svemiru proveo više od 300 dana. Amerikanci Andre Douglas i Frank Rubio bit će specijalisti misije.
Član rezervne posade je Bob Heintz, probni pilot sa 170 dana iskustva u svemiru, koji može preuzeti bilo koju ulogu.
Buduće misije i prepreke
NASA se nada da će Artemis IV, planiran za 2028. godinu, biti prvo slijetanje s ljudskom posadom na Mjesec u modernoj eri. Očekuje se da će astronauti sletjeti u južnu polarnu regiju i ostati na površini oko tjedan dana. Smrznuta voda u trajno zasjenjenim kraterima tog područja jednog bi se dana mogla koristiti za piće, proizvodnju kisika i raketnog goriva.
Krajnji cilj programa Artemis je uspostava dugoročne ljudske prisutnosti na Mjesecu. NASA-in program lunarne baze, koji je u svibnju ove godine predstavio administrator agencije Jared Isaacman, predviđa tri faze: do 2029. robotski lenderi i dronovi istražit će južnu polarnu regiju; od 2029. nadalje ponovljene misije s posadom proširit će lokaciju; a do sredine 2030-ih NASA predviđa "polutrajna" staništa u kojima bi astronauti živjeli dulje vrijeme.
Funkcionalna baza omogućila bi kontinuirana znanstvena istraživanja, testiranje tehnologije za misije na Mars i zadržala bi SAD ispred Kine u obnovljenoj svemirskoj utrci.
Mnogi stručnjaci sumnjaju da se NASA-in raspored može ispuniti. Zabrinuti su zbog sporog razvoja SpaceX-ovog lendera Starship i nedostatka testova dopunjavanja goriva u orbiti. Ipak, najveći problem dogodio se 28. svibnja 2026., kada je jedini lansirni kompleks tvrtke Blue Origin na Cape Canaveralu teško oštećen nakon eksplozije rakete tijekom testiranja motora.
Očekuje se da će obnova trajati mjesecima, što dovodi u pitanje sposobnost tvrtke da isporuči svoj lender Blue Moon Mk2.
"Uopće me ne bi iznenadilo da Kina prva stigne na Mjesec", rekao je za BBC dr. Simeon Barber s Otvorenog sveučilišta. Prema njegovim riječima, ključna prepreka je upravo lender - tehnički najzahtjevniji dio misije i onaj koji je najmanje pod izravnom kontrolom NASA-e.
Podsjetnik na misiju Artemis II
Misija Artemis II lansirana je 1. travnja 2026. iz Svemirskog centra Kennedy. Njezina četveročlana posada - zapovjednik Reid Wiseman, pilot Victor Glover, specijalistica misije Christina Koch i astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen - postali su prvi ljudi koji su putovali izvan niske Zemljine orbite od 1972. godine.
Tijekom desetodnevne misije, kapsula Orion obletjela je dalju stranu Mjeseca, prošavši na oko 6400 kilometara od površine i dosegnuvši rekordnu udaljenost od Zemlje od gotovo 407.000 kilometara. Kapsula se uspješno spustila u ocean kod obale San Diega 10. travnja.
Misija je testirala Orionove sustave za održavanje života i komunikaciju, no s obzirom na ostale tehničke izazove, to je bio lakši dio posla.
Posljednji ljudi na Mjesecu
Posljednja ljudska misija na Mjesec bila je Apollo 17 u prosincu 1972. godine. Astronauti Eugene Cernan i Harrison Schmitt proveli su tri dana na površini u dolini Taurus-Littrow. Od tada, više od pola stoljeća, nijedan čovjek nije kročio na Mjesec.
Ukupno su 24 američka astronauta putovala na Mjesec, a 12 ih je hodalo po njegovoj površini. Petorica su još živi. Amerika je prvi put otišla na Mjesec 1960-ih, prvenstveno kako bi pobijedila Sovjetski Savez. Nakon što je taj cilj postignut, politički entuzijazam i javni interes su splasnuli, a s njima i financiranje.
Međunarodna utrka za Mjesec
Kina je objavila cilj da spusti astronaute na Mjesec do 2030. godine. Testirala je svoju kapsulu Mengzhou i lender Lanyue te priprema novu tešku raketu nosač Long March 10. Indija planira poslati ljude na Mjesec oko 2040., nakon uspješnog slijetanja svoje misije Chandrayaan-3 blizu južnog pola 2023. godine.
Rusija je dio zajedničkog projekta lunarne baze pod vodstvom Kine, planiranog za sredinu 2030-ih, iako sankcije i tehnički problemi čine njezin doprinos neizvjesnim. Očekuje se da će i europski i japanski astronauti letjeti na budućim misijama Artemis, iako ne postoji ugovorno jamstvo za njihovo mjesto na Artemisu III.