Ova suša aktualizira pitanje navodnjavanja, poboljšanja sezonskih prognoza na kojima se u inozemstvu puno radi, i pitanje zaštite zaliha voda, kazao je klimatolog Krešimir Pandžić.
Suša je započela u veljači, trajala je cijelo proljeće kada su vegetaciji trebale zalihe vode i nastavlja se u kritičnom vremenu sazrijevanja kultura, objasnio je agrometeorolog Dražen Kaočić.
Kod temperatura viših od 30 stupnjeva bilje je u stanju šoka i bojim se da će one otežati pa i onemogućiti oplodnju kukuruza. Kukuruz bi mogao dozrijeti dvadesetak dana ranije, moguća je krezavost (da ostane bez zrna) i znatno manji prinos. Kod jabuka i krušaka već se vide manji plodovi, koji počinju opadati, a i bobe grožđa su male.
Vlaga u zemlji na dubini od 20-30 centimetara je već dugo na razni venuća bilja, a i na dubinama od 50-60 cm sve je manje bilju potrebne fiziološki aktivne vlage. Temperatura golog tla na dva cm dubine doseže 45-46 stupnjeva. Zamislite koliko je isparavanje u pitanju, a još se radi o duboko ispucanoj zemlji, upozorio je Kaočić.
Na pitanje, ima li spasa poljoprivrednim kulturama odgovara da bi svaka kiša dobro došla, ali da se za mnoge kulture stanje ne može bitno popraviti. Ovakva se suša još ne pamti, zaključio je.
Prema podacima Hidrološkog sektora DHMZ svi vodostaji u hrvatskoj su ispod razine uobičajene za ovo doba godine, ali neki su se spustili kao nikada do sada.
Đurđa Petek, službenica u Hidrološkom sektoru, posebno ističe gornje tokove Save. U Jesenicama je danas izmjereno -211, a najniži poznati vodostaj Save kod Jesenica -182 bio je 15. rujna 2000. Nizvodno od Zagreba Sava se približava najnižim razinama. Drava je također vrlo niska, kao i Dunav, Kupa, Neretva i ostale rijeke.
Podzemne vode spustile su se vrlo nisko i u nekim područjima vodozahvata, ali vodoopskrba još nigdje nije kritična.
Voditelj sektora korištenja i gospodarenja vodama Hrvatskih voda Ivan Kolovrat upozorava na kritičnu opskrbu predvečer kada mnogi polijevaju vrtove i dvorišta te peru automobile.
U Zagrebu trenutačno crpimo maksimalno dnevno 390 tisuća kubičnih metara vode, dok je najveći kapacitet 430 tisuća kubičnih metara.
Srećom, mnogi su ljudi na moru, pa je potrošnja manja, kazao je Kolovrat, dodajući da se problemi s vodoopskrbom očekuju na vrhuncu turističke sezone, početkom kolovoza u Istri i na otocima, posebno na Pagu.