Ne pomaže vlada mladima da dođu do stana nego spašava banke

Foto: Index, HRT

U POSLJEDNJOJ emisiji Nedjeljom u 2 ministar financija, Zdravko Marić najavljuje da će "Država mladima plaćati pola rate kredita za stan" i velika većina građana ju gleda kao čistu svjetlost i manu s neba, ali o čemu se ustvari radi?

Izvor problema

Država je najavila uvođenje poreza na nekretnine. Porez na nekretnine ima pozitivan učinak jer dio plaćanja poreza raspoređuje ovisno o vlasništvu nekretnina. Ako imate više "kvadrata" plaćate više. To potiče da je aktivnije tržište nekretnina jer se ne isplati vlasništvo nekretnine koja se ne koristi.

Ako ste banka ili tvrtka koja se bavi graditeljstvom ili bilo koja druga tvrtka ili pojedinac koji ima vlasništvo nad većim brojem nekretnina (naročito u kojima se ne stanuje) zbog navedenog poreza ćete biti u ozbiljnom financijskom problemu. Trenutno je u Hrvatskoj veliki broj precijenjenih nekretnina i ne postoji niti jedan ekonomski pokazatelj koji upućuje da će u srednjem ili duljem roku doći do rasta cijena nekretnina nego dapače do stagnacije i to zbog više razloga:

1. Sve je manje mladog stanovništva (koje kupuje stanove)

2. U pojedinim dijelovima Hrvatske (npr. Slavoniji) je zbog iseljavanja tržište preplavljeno jeftinim starijim nekretninama

3. Stanovništvu ne raste standard i mogućnost kupovine nekretnina

4. Povećan je osjećaj nesigurnosti što demotivira mlade za ulazak u kredit na dulje vrijeme

5. Velikom broju neprodanih stanova raste starost i bez obzira na to što se ne koriste im pada cijena

Banke i građevinske tvrtke su špekulirale i nisu se htjele riješiti stanova po nižim cijenama očekujući rast cijena nakon recesije. Do rasta cijena nije došlo i svi ti stanovi predstavljaju "otrovni" ili "toksični" dio bilance tih vlasnika jer će neminovno doći do otpisa dijela vrijednosti i prodaje po nižim cijenama ili na dražbama u bescjenje. Problem je dodatno iskompliciran problemom oko konverzije kredita s valutnom klauzulom u francima i pravnim sporom između države i banaka.

Kako spasiti tu banku ili građevinsku tvrtku?

Rješenje? Porezni obveznici, naravno


Zašto otpisivati, spuštati cijene i dobivati otkaz od strane vlasnika kad imate državne službenike i socijalizmom zadojen narod koje možete na razne načine motivirati da pogrešne poslovne odluke vaše tvrtke prenesu na “državu” ili preciznije na sve porezne obveznike. Međutim, nemojte misliti da će sad izaći s temom dnevnika: “treba spašavati banke!”. Ne, to se radi delikatnije. Mora se, skovati neka tzv. “socijalna mjera” koja će izgledati kao mana s neba namijenjena sirotinji jer tko ne bi bio za pomaganje sirotinji?

I, sami pogađate: dođete na ideju da potičete te mlade ljude na kupovinu nekretnine bez obzira što si inače ne mogu priuštiti stan i što nisu zbog opće nesigurnosti spremni na ulazak u kredit na 30 godina. Vi, kao, platite pola rate kredita mladima i onda oni sretni kupuju precijenjene stanove za kredite koji su među najskupljima u EU. Tko plaća pola rate kredita? Neka bakica iz Slavonije koja ima minimalnu mirovinu i plaća PDV na sve od 25% i pretplatu za TV iako zbog položaja kuće antena lovi samo drugi program i to navečer. Plaća i naknadu za slivne vode iako je stalno poplavljena. U njenom je neposrednom interesu da se pomogne ispeglati bilance banaka. Povećat ćete prodaju stanova, a ti mladi će dobiti stanove koje će uz visoke kamatne stope i valutnu klauzulu u eurima otplaćivati 30 godina.

Koliko godina će trajati subvencija? Onoliko koliko je mandat vlade: četiri godine. Za četiri godine će neki ministri i premijeri, kao i glasni članovi MOST-a biti negdje daleko u nekim privatnim tvrtkama, gljivariti u državnim poduzećima ili Saboru ili se vratiti otkopčavanju i zakopčavanju sakoa i ispijanju kava po briselskim hodnicima. Ono što će ostati su mladi "investitori" nasanjkani od strane najdomoljubnije vlade. Tad će shvatiti što znači pogrešna životna odluka, a tih koji su im pomogli da ju donesu više neće biti na vidiku.

Društvo ni tad neće biti okrenuto tom pitanju nego će se ponovno baviti obračunom oko toga tko je prvi kome čestitao Dan državnosti ili zašto se ne obnovi vukovarski vodotoranj ili promijeni ime Trga Maršala Tita.

Što ako ste bogato dijete kojem tata želi kupiti luksuzni stan? Pričekajte i podignite kredit na 4 godine, jer država će vam platiti pola vrijednosti kredita i stan od 500.000 dobijete uz 50% popusta.

Koje bi bilo bolje rješenje?


Kapitalizam je ekonomski sustav koji je temelji na odnosu dobiti i gubitka. Dobit je važna jer potiče poduzetnika da ulazi u poslovne rizike. Ako poduzetnik ima lošu organizaciju poslovanja ili pogriješi u nekoj investiciji dolazi do gubitka koji efikasno čisti ekonomiju od lošeg managementa i loših tvrtki.

Gubitak je problem vlasnika, a ne države. Zadaća države je da osigura da funkcionira tržište bez većih intervencija jer se samo tako može osigurati viša kvaliteta proizvoda uz minimalne cijene. Dužnost je da pojednostavni poslovanje, pa da je lakše otvoriti i banku, i graditi stan. Također, treba smanjiti porezno opterećenje tvrtki što će sve zajedno dovesti do rasta malog i srednjeg poduzetništva i pada cijene nekretnina. Veća aktivnost tvrtki bi dovela do većeg zapošljavanja i viših plaća, a više banaka i kreditnih zadruga na tržištu bi dovela do pada kamatnih stopa. Nakon toga će te puno pristupačnije nekretnine biti pristupačnije i mladim obiteljima koje u tom slučaju ne treba ništa subvencionirati.

Zaključak


Ne postoji niti jedan ekonomski razlog koji bi opravdao ovakvu vrstu subvencije osim da se pomogne tvrtkama vlasnicima precijenjenih nekretnina. Niti jedan. Sve te priče o pomaganju mladima i sirotinji su priče za malu djecu i nemojte biti naivni da će itko raditi nešto u vašu korist. Treba napraviti sve da svima, pa i tim mladima ostane što više zarađenog novca u džepu i da onda sami odlučuju što s njim.

"Pa što bi ti htio? Što da radimo s viškom u proračunu?" Ako ste doista domoljubi, oslobodite narod od "države" i smanjite poreze!

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više