Ne žele ići raditi jer je socijalna pomoć veća od plaće, neki niti ne traže posao

Foto: FAH

NA OSJEČKOM je području u 2016. godini pravo na novčane naknade iz sektora socijalne skrbi izgubilo 400 osoba, među njima čak 60 posto zbog ignoriranja obveze prijave na Zavod za zapošljavanje.

Riječ je o osobama koje radije odabiru biti socijalni slučajevi nego same uzdržavati sebe i svoju obitelj, piše Glas Slavonije.

To i ne čudi kada se zbroji sva financijska pomoć koju kao socijalni slučajevi primaju - realno ostvaraju veće mjesečne prihode nego što bi to uspjeli postići radom.

"Prijava na Zavodu za zapošljavanje jedan je od uvjeta za socijalnu pomoć, no mnogi misle kako je dovoljno na Zavod prijaviti se samo jednom, pa više ne dolaze na savjetovanja, ne reagiraju na pozive za razgovor za posao, iz čega se jasno zaključuje kako aktivno posao i ne traže. Prema iskustvu, možemo reći kako velik dio njih ne želi raditi. Naime, među tim osobama koje zbog neprijavljivanja na Zavod za zapošljavanje gube socijalna prava najveći je broj onih s niskim kvalifikacijama, što znači da kada bi se zaposlili u struci, ne bi mogli očekivati plaću puno ili uopće veću od minimalca, znači 2620,80 kuna", objašnjava za Glas Slavonije v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka Kaurinović.

Više dobiju od socijale nego od rada

Evo kako to izgleda na primjeru sedmeročlane obitelji.

"Nezaposleni majka i otac primaju mjesečno po 480 kuna, a svako dijete 320 kuna. Uz to, za svako dijete roditelji dobiju i dječji doplatak od 300 kuna, što iznosi ukupno 4060 kuna i znači da još polovinu tog iznosa, 2030 kuna, dobiju od Grada za podmirenje mjesečnih režijskih troškova.

Dakle, u končanici prihod im iznosi 6090 kuna. Uz to, godišnje dobiju 900 kuna za ogrjev na drva i svaki mjesec bon od 200 kuna za plaćanje električne energije. Složit ćete se, postoje obitelji u kojima i majka i otac rade, a da zajedno nemaju toliki mjesečni prihod", zaključuju iz Centra.

Pročitajte više