Rebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu, kao što je primjerice sadašnja svjetska recesija, ali rebalans može biti i posljedica (a u nas je uglavnom o tome riječ) nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode", piše Ott u osvrtu i navodi podatke.
Preoptimističan proračun
"Naime, iako je već početkom jeseni 2008. bilo jasno da je zavladala svjetska recesija od koje ni Hrvatska ne može biti pošteđena, Vlada je krajem 2008. isuviše optimistično planirala proračun za 2009. Vlada je tada već znala da imamo neodrživo veliku javnu potrošnju i da nam u 2009. dospijeva gotovo 11 milijardi kuna javnog duga", navodi Ott. Vlada je morala znati da je daljnje zaduživanje neodgovorno prema sve malobrojnijim naraštajima koji će te dugove morati i otplaćivati, a morala je znati i da će pretjerano zaduživanje države "kočiti razvoj privatnog sektora kako zbog otežanog financiranja tako i zbog neminovnog povećanja poreznog opterećenja", smatra ravnateljica IJF-a.
No, "pod pritiskom raznih interesnih skupina", proračun za 2009. godinu planiran je s pretjeranom dozom optimizma, kao u najboljim danima gospodarskog rasta, tj. predviđen porast prihoda sa 116,1 na 124,6 milijardi kuna i porast rashoda sa 118,4 na 127 milijardi kuna, uz deficit od 2,4 milijarde kuna. "Takav plan proračuna ubrzo se pokazao neodrživim pa je u rebalansima koji su uslijedili, čak i uz uvođenje novih poreza i povišenje stope PDV-a, Vlada morala planirati značajna smanjenja prihoda, od 124,6 milijardi kuna planiranih u prosincu na 112,2 milijardi kuna planiranih u srpnju, jer prihodi se jednostavno zbog recesije ne ostvaruju", navodi Ott.
Vlada nije imala snage smanjiti rashode
"Nažalost, Vlada nije imala snage značajnije smanjiti i rashode - sa 127 milijardi kuna planiranih u prosincu smanjila ih je na 121 milijardu kuna planiranih u srpnju, već se odlučila za značajno povećanje zaduživanja", a posljedica "takvog neodgovornog fiskalnog ponašanja - kako prethodnih Vlada u razdoblju pet postotnog godišnjeg rasta BDP-a od 2002. do 2007., tako i ove Vlade pri planiranju i rebalansima proračuna za 2009. - jest da smo od 2,4 milijardi kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli do planiranog deficita od 9,3 milijardi kuna u kolovozu 2009.", piše u osvrtu.
"Vrijeme će pokazati koliko su čak tri rebalansa u sedam mjeseci bila realna, te koliko će još rebalansa do kraja godine biti i hoće li biti još i dodatnih zaduživanja. No, ne smije se zaboraviti da će se rast zaduživanja u ovoj godini itekako odraziti na rast otplate dugova i pripadajućih kamata u idućim godinama", napominje ravnateljica Instituta za javne financije.