Nestanak morskog leda s istočne obale Grenlanda omogućio je velikim kitovima ulazak u područja mora koja su im prije bila nedostupna. Golemi morski sisavci, poput grbavih kitova, perajara i šiljastih kitova, koriste tu priliku za ljetno hranjenje u vodama bez leda uz samu obalu, što je zaključak dugogodišnjeg istraživanja, piše BBC.
Ove vrste povijesno nisu boravile u tim vodama jer im je led onemogućavao pristup. Sada su se prilagodile novim uvjetima zato što klimatske promjene zagrijavaju more i otapaju ledene površine. Znanstvenici taj fenomen opisuju kao arktičko "intenzivno sezonsko hranjenje" i smatraju ga dijelom velike promjene ekosustava uz istočni Grenland.
Promjena je izrazita. Istraživanja s brodova u regiji do 2006. godine nisu zabilježila nijednog grbavog kita. Već 2007. uočeno ih je sedam, a do 2024. broj viđenja s brodova porastao je na 150. Tijekom ljeta 2015. i 2024. istraživači su proveli prva sustavna zračna istraživanja kitova usanaša, skupine koja obuhvaća perajare, šiljaste i grbave kitove, uz obalu istočnog Grenlanda.
"Promjene su radikalne"
Te su podatke povezali s praćenjem 15 kitova označenih satelitskim odašiljačima i iskazima inuitskih lovaca. Voditelj istraživanja, profesor Mads Peter Heide-Jørgensen, zaključuje da sve to potvrđuje "veliku promjenu ekološkog režima".
Prema procjenama, tijekom ljeta 2024. Grenlandsko more posjetilo je oko 4000 grbavih kitova, 6000 kitova perajara i 6000 šiljastih kitova. Profesor Heide-Jørgensen s Grenlandskog instituta za prirodne resurse govorio je za BBC News. "Promjene u ovoj regiji vjerojatno su najradikalnije koje možemo vidjeti igdje u subarktičkom pojasu", rekao je.
Pokretači promjene su porast temperature mora i dostupnost hrane. Kitovi se, po svemu sudeći, hrane ribom koja se preselila u sve toplije vode istočnog Grenlanda. Znanstvenici procjenjuju da ove tri vrste tijekom ljetne sezone pojedu najmanje 800.000 tona ribe i krila.
"Druge vrste gube svoje stanište"
Studija ne daje jasan odgovor odražava li ova promjena opći porast populacije tih vrsta ili je riječ samo o preseljenju životinja iz drugih područja. Drugi znanstvenici s kojima je BBC razgovarao zabrinuti su jer studija upućuje na mogući priljev životinja sa zapadnog Grenlanda. To je osjetljiva tema na Grenlandu, gdje se neke vrste kitova još uvijek love.
Unatoč tome, znanstvenici ističu kako njihovi nalazi pokazuju da se ovi "oportunistički" kitovi usanaši uspješno prilagođavaju promjenama, a možda od njih imaju i koristi. S druge strane, za druge arktičke vrste nastali su problemi, objasnio je profesor Heide-Jørgensen.
Životinje poput narvala i bjeluga dijele stanište s novim vrstama, koje ih ponekad i istiskuju. "Za neke vrste klimatske promjene nisu nužno problem: one otvaraju nove prilike. Druge vrste, međutim, gube svoje stanište", rekao je profesor Heide-Jørgensen. Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Marine Science.