New York Times piše o izborima u Hrvatskoj, a posebno ističu da bi krajnja desnica mogla odlučiti izbore.
Kako pišu, Domovinski pokret osvojio je treće mjesto na parlamentarnim izborima, postavivši se kao mogući partner vladajućim konzervativcima koji nisu uspjeli postići većinu. Navode da je riječ o stranci krajnje desnice koja se pojavila kao odlučujući faktor nakon što na zaoštrenim izborima HDZ nije uspio osvojiti dovoljno mjesta za formiranje nove vlade.
"Ishod glasanja nagovijestio je novu eru zbrkane političke neizvjesnosti u ovoj balkanskoj naciji"
"Ishod glasanja u srijedu nagovijestio je novu eru zbrkane političke neizvjesnosti u ovoj balkanskoj naciji, kojom dominira jedna stranka, Hrvatska demokratska zajednica ili HDZ, od 1991. kada je proglasila neovisnost od Jugoslavije", piše New York Times.
HDZ predvođen aktualnim premijerom Andrejem Plenkovićem, upućuju čitatelje, osvojio je 61 mjesto u u 151-članom parlamentu, a Rijeke pravde, koju nazivaju lijevo orijentiranom koalicijom koju je formirao predsjednik Zoran Milanović, 42 mjesta. Pišu i kako je "krajnje desni Domovinski pokret završio je na trećem mjestu s 13 mjesta", što znači da su računali samo mandate DP-a, bez jednog koji je pripao Mislavu Kolakušiću.
"Govoreći rano u četvrtak u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, g. Plenković je rekao da je njegova stranka uvjerljivo pobijedila, ali je priznao da će mu trebati pomoć suparničkih skupina da sastavi vladu i osigura treći premijerski mandat. Kasnije je u objavi na Facebooku rekao da su već počeli razgovori s potencijalnim saveznicima koje nije imenovao. 'Sve ide dobro, rekao je i prognozirao da će se vlada formirati 'uskoro'", prenosi svojim čitateljima NYT.
List prenosi i izjavu Tihomira Capaka, politologa sa Sveučilišta u Zagrebu, koji je rekao da politički centar počinje gubiti birače prema strankama na krajnjoj desnici ili krajnjoj ljevici koje su reakcija na europeizaciju". Kazao je i da pritisak iz Bruxellesa za prihvaćanje EU politike o rodu i LGBTQ prava stvara vrstu prosvjeda koji dovodi do potpore ekstremno desnim političarima, kao što su članovi Domovinskog pokreta, koji NYT naziva nacionalističkim.
"HDZ-u, teško umrljanom dugim nizom korupcijskih afera, najvjerojatnije će trebati DP i drugi. DP-u su oni bliži od ljevičarskih Rijeka pravde"
"Da bi sakupio većinu u Saboru, HDZ-u, teško umrljanom dugim nizom korupcijskih afera, najvjerojatnije će trebati podrška Domovinskog pokreta i drugih. Domovinski pokret zalaže se za ostanak u Europskoj uniji za razliku od sličnih skupina drugdje, a njegova potpora vjerojatno neće promijeniti hrvatski stav o pitanjima poput potpore Ukrajini", piše New York Times pozivajući se na analitičare.
Prenose i izjavu čelnika DP-a Ivana Penave koji je rekao da s punom sigurnošću može reći da je Domovinski pokret treća stranka po snazi u Hrvatskoj, kao i da je ponovio obećanja iz kampanje da će odbaciti svaku koaliciju koja uključuje ideološke protivnike na ljevici ili etničke Srbe u parlamentu, rekavši da oni ni na koji način i ni pod kojim uvjetima ne mogu biti njihovi partneri.
"Ali to je ostavilo otvorenom mogućnost udruživanja snaga s HDZ-om, koji je započeo kao krajnje desna nacionalistička stranka tijekom jugoslavenskih ratova, ali je od tada evoluirao u više konzervativnu snagu. Domovinski pokret protivi se nekim politikama vladajuće stranke prema Europi, posebice odluci o uvođenju eura, zajedničke valute Europske unije, ali je bliži HDZ-u nego ljevičarskoj koaliciji Rijeka pravde, čija je glavna komponenta SDP predsjednika Milanovića", piše NYT.
"Milanović nije poštovao odluku Ustavnog suda"
List dalje piše kako je izbornom kampanjom dominiralo žestoko osobno rivalstvo između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića te da su razmjenjivali su uvrede tijekom cijele kampanje. Navode i da je Milanović osudio premijera kao "kuma kriminala u Hrvatskoj", a da je Plenković optužio svog suparnika da je ruska marioneta i kukavica zbog njegovog protivljenja pomoći Ukrajini i tvrdnje da je NATO odgovoran za invaziju Rusije.
No New York Times piše kako glasači nisu nagradili ni jednog ni drugog, gravitirajući u neuobičajeno velikom broju strankama na političkim bokovima i dajući populističkom Domovinskom pokretu potencijalnu ključnu ulogu u formiranju nove vlade. Naglašavaju i kako je izlaznost od 62 posto najveća je u Hrvatskoj od 2000. godine.
Pišu i kako se očekivali da će ovi izbori biti repriza prošlih, sve dok predsjednik Milanović "nije najavio ranije izbore i rekao da će voditi oporbenu kampanju kao kandidat za premijera", Navode i kako je Ustavni sud proglasio je njegovu kandidaturu neustavnom, presudivši da se ne može kandidirati za čelo vlade dok još obnaša dužnost predsjednika, no pišu da je Milanović ignorirao odluku.
Prenose i još i izjavu šefa SDP-a Peđe Grbina kojeg nazivaju nominalnim čelnikom socijaldemokrata, da nije gotovo i da su "pred nama dani, tjedni, a možda i mjeseci razgovora."