Njemačka vlada ponovno je izrazila protivljenje otvaranju diplomatskih kanala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom radi pregovora o završetku rata u Ukrajini. Ta ideja dobiva na zamahu nakon što su je podržali čelnici Francuske i Italije, no Berlin ostaje čvrst u svom stavu, piše Euronews.
"Podržavamo izravne razgovore Rusije i Ukrajine na najvišoj razini jer pravednog i trajnog mira ne može biti bez sudjelovanja Ukrajine", rekao je za Euronews glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
"Nažalost, dosad nismo vidjeli promjenu u stavu Rusije. Moskva i dalje ustraje na maksimalističkim zahtjevima i ne pokazuje istinsku spremnost na pregovore, dok istovremeno nastavlja brutalne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i druge civilne ciljeve", dodao je.
Prošlog tjedna njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je "skeptičan" u pogledu mogućnosti ponovnog angažmana s Kremljem, ističući njegovo ustrajno odbijanje uspostave bezuvjetnog prekida vatre u Ukrajini, što je dugogodišnji zahtjev Europljana.
"Morat ćemo zadržati pritisak i sankcije te ih pojačati gdje god je to moguće", rekao je Merz, napominjući da je Europska unija već u kontaktu s Kijevom i Washingtonom kako bi prenijela svoj jedinstveni stav.
"Moskva mora biti spremna okončati rat. Ako ne bude, cijena koju će platiti za ovaj rat, uključujući i onu ekonomsku, rast će iz tjedna u tjedan i iz mjeseca u mjesec. To je, nažalost, situacija u kojoj se danas nalazimo", dodao je kancelar.
Ovakvi komentari stavljaju Njemačku, najveću članicu Europske unije, u izravan sukob s Francuskom. Prošlog mjeseca, nakon sastanka "Koalicije voljnih", francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da bi dijalog s Putinom, koji je uglavnom prekinut od veljače 2022., trebalo pokrenuti "što je prije moguće".
Talijanska premijerka Giorgia Meloni potom je podržala Macronov stav. "Vjerujem da je došlo vrijeme da i Europa razgovara s Rusijom", rekla je Meloni. "Ako Europa odluči sudjelovati u ovoj fazi pregovora tako da razgovara samo s jednom od dviju strana, bojim se da će njezin pozitivan doprinos na kraju biti ograničen."
Europska komisija priznala je da bi izravni razgovori mogli uslijediti "u nekom trenutku", no visoka predstavnica Kaja Kallas kasnije je izrazila protivljenje, pozvavši Rusiju da bude "ozbiljna" i napravi ustupke kao prvi korak.
"Radimo na tome da pojačamo pritisak na Rusiju kako bi s glumljenja pregovora prešla na stvarne pregovore", rekla je Kallas. Dok se razmatraju mirovni pregovori i sigurnosna jamstva, europske prijestolnice preispituju svoju ulogu u procesu čiji bi ishod mogao redefinirati sigurnosnu arhitekturu kontinenta za generacije koje dolaze.
Za neke je ruska nemilosrdna kampanja bombardiranja, koja Ukrajinu gura u nestanke struje na temperaturama ispod nule, dovoljan razlog da se Putina drži na distanci. "Sve dok Rusija ne promijeni svoje djelovanje i ciljeve u agresiji na Ukrajinu, nije moguće ulaziti u razgovore s njom, niti bismo joj trebali nuditi izlaz iz izolacije", poručili su iz estonskog Ministarstva vanjskih poslova.
"Ne smijemo ponavljati pogreške koje smo stalno činili obnavljajući odnose dok Rusija nije mijenjala smjer", dodali su. Za druge, pak, Europljani moraju sami preuzeti inicijativu kako bi izbjegli ovisnost o Bijeloj kući, koja je danas glavni posrednik s Moskvom.
"EU bi trebala razmotriti imenovanje posebnog izaslanika za buduće mirovne pregovore o ratu Rusije u Ukrajini", priopćilo je češko Ministarstvo vanjskih poslova za Euronews. "Iako pregovore trenutno vode SAD, Rusija i Ukrajina, ima smisla dugoročno razmišljati o europskoj ulozi kako bismo ostali relevantan akter."
Dok traje politička rasprava, Bruxelles priprema novi paket sankcija protiv Rusije. Paket bi trebao biti predstavljen idućih dana kako bi bio odobren do četvrte godišnjice sveobuhvatne invazije 24. veljače.