Njemačka vlada razmatra ublažavanje strogih pravila o radu nedjeljom kako bi potaknula potrošnju i pomogla gospodarstvu koje godinama stagnira. Ideja je omogućiti šire otvaranje trgovina tijekom cijelog tjedna, no taj se plan sudara s duboko ukorijenjenom tradicijom nedjelje kao dana odmora, ustavnim pravilima, sindikatima i birokracijom, piše The Wall Street Journal.
Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, već je godinama u problemima. Rast je praktički stao još 2019., industrija je pod pritiskom američkih carina i kineske konkurencije, a proizvođači gase tisuće radnih mjesta.
Vlada kancelara Friedricha Merza zato traži načine za oživljavanje potrošnje, koja također stagnira. Jedna od mjera o kojoj se raspravlja je liberalizacija rada nedjeljom. No u Njemačkoj je to iznimno osjetljivo pitanje.
Nedjelja je u Njemačkoj ustavno zaštićen dan odmora
Od ponedjeljka do subote trgovine u Njemačkoj rade kao i u većini tržišnih gospodarstava. Nedjeljom se, međutim, gotovo sve zatvara. Ustavna zaštita nedjelje postoji od 1919., u današnji njemački ustav prenesena je 1949., a konkretna zabrana rada trgovina nedjeljom uređena je zakonom iz 1956. U njemu se nedjelje i blagdani opisuju kao "dani odmora od rada i duhovnog uzdizanja".
Mnogi sektori imaju izuzeća, ali pravilo se strogo primjenjuje na trgovine. One nedjeljom smiju prodavati samo osnovne potrepštine, poput kruha, pića, grickalica, cigareta i alkohola.
Vlada za početak najavljuje ograničene promjene. Općinske knjižnice trebale bi moći raditi nedjeljom, a pekari bi dobili mogućnost dulje prodaje. No trgovinske organizacije traže da se ide znatno dalje i da se ukine većina ograničenja, kao što su to već učinile neke druge europske zemlje.
"Imamo užasno gospodarstvo i loše raspoloženje potrošača", rekao je Stefan Ghent, direktor maloprodajne federacije HDE. "Je li ovo trenutak da se ljudima koji žele raditi to zabrani?"
Trgovci traže ukidanje zabrane rada nedjeljom
Zagovornici liberalizacije tvrde da zabrana rada nedjeljom više nema smisla u sekularnom i potrošačkom društvu. Martina Tittel, koja u Berlinu vodi dvije knjižare i izdavačku kuću, kaže da nije jasno zašto je nedjeljom dopušteno otići na sladoled ili kuglanje, ali ne i kupiti knjigu.
"Njemačka je sekularna država. Ako ljudi žele ići u crkvu, neka idu u crkvu. A ako žele ići u kupovinu, i to bi trebali moći", rekla je. Trgovci upozoravaju da je pravilo posebno teško za male trgovine.
Bedran Günes, 23-godišnji vlasnik trgovine Ari Mini Markt u Berlinu, nedavno je kažnjen s 2500 eura jer je nedjeljom prodavao hranu koja nije lako kvarljiva, uključujući konzerve, začine i instant juhe. "Radim to jer bih inače propao", rekao je Günes, koji procjenjuje da nedjeljom ostvari oko 40 posto prometa.
Krastavac može, tikvica ne može
Kritičari zabrane tvrde da se ona formalno odnosi na sve, ali u praksi najviše pogađa trgovce. Liječnici, piloti, vozači autobusa i taksija, konobari, muzejski djelatnici, novinari, policajci pa čak i maseri mogu raditi nedjeljom. Prodavači, uglavnom, ne mogu. Pravila pritom stvaraju apsurdne situacije.
Trgovine smiju prodavati krastavce ili limenke Cole jer se mogu smatrati hranom za usputnu konzumaciju, ali ne i tikvice ili grah u konzervi. U organskom supermarketu Denns Bio Markt u Berlinu zaposlenici nedjeljom postavljaju barijere kroz trgovinu kako bi kupce usmjerili prema pekarskom dijelu i dopuštenoj robi, a dalje od proizvoda koji se ne smiju prodavati.
Heikai Briesenicc, 57-godišnjakinja koja je prošle nedjelje došla kupiti krumpir, razočarala se kad je shvatila da ga ne može kupiti. "Svatko bi trebao moći raditi što želi. Nitko tko želi otvoriti trgovinu ne bi trebao biti kažnjen, a nitko tko ne želi ne bi trebao biti prisiljen", rekla je.
Sindikati se protive iznimkama
Neke savezne zemlje dopuštaju trgovinama rad nekoliko nedjelja godišnje, obično uz veće događaje poput maratona ili filmskih festivala. Sindikati se takvim iznimkama često protive na sudu, a suci su više puta presudili da glavni razlog dolaska ljudi mora biti događaj, a ne kupovina.
Vlasnici malih trgovina zato često igraju igru mačke i miša s vlastima. Jedan vijetnamski vlasnik trgovine u berlinskoj četvrti Mitte spušta roletu, ali ostavlja vrata odškrinuta za lokalne kupce, koji znaju da se mogu ušuljati po mlijeko i povrće.
Rasprava o radu nedjeljom tako je postala dio šire njemačke ekonomske rasprave. Vlada želi potaknuti potrošnju, trgovci traže više fleksibilnosti, a protivnici upozoravaju da bi ukidanje zabrane dodatno opteretilo radnike i narušilo jednu od rijetkih preostalih granica između radnog tjedna i odmora.